Maša Milovac, predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva
Dragi čitatelji, ljubitelji dizajna i svi koji vjerno pratite hrvatsku dizajn scenu, pred vama se nalazi još jedan sveobuhvatan Pregled hrvatskog dizajna, koji je, osim kataloškog pregleda svih radova s Izložbe hrvatskog dizajna, obogaćen sadržajima bitnim za kontekstualizaciju vremena u kojem su nastajali selektirani radovi. Riječ je upravo o postpandemijskom periodu globalne ekonomske nesigurnosti i nestabilnosti, koji je kulminirao početkom 2022. godine u trenutku ruske agresije nad Ukrajinom. Živimo, radimo i nadamo se malo mirnijem periodu, iščekujući da se kuna preko noći promijeni u euro, te usprkos neizvjesnosti, hrabro prihvaćamo promjenu kao jedinu konstantu.
I to su ukratko utjecaji općeg stanja koji se osjete i na profesionalnom planu u dizajnu, pogotovo u našoj profesiji jer često svjedočimo da se na dizajnu štedi i kako se angažiranje dizajnera u pravilu doživljava kao dodatna vrijednost, gotovo kao luksuz, dok uporno tvrdimo i dokazujemo rezultatima, pa upravo i na ovakvim izložbama, da dizajneri svojim znanjem doprinose na svim razinama oblikovanja, konkretno praksama koje su društveno i ekonomski prihvatljive te u skladu sa svjetskim trendovima smanjenja utjecaja na okoliš. Još važnije, kao što ćete vidjeti u katalogu, dizajneri ravnopravno sudjeluju u osmišljavanju novih koncepata djelovanja koji nerijetko uključuju i participaciju lokalne zajednice u raznim procesima oblikovanja, što podiže razinu osviještenosti i bolje razumijevanje dizajna kod naručitelja, ali i krajnjih korisnika. Iako je prethodno izdanje Izložbe hrvatskog dizajna 19/20 obilježeno značajnim društvenim utjecajima poput pandemije koronavirusa i potresima, koji su trajno izmijenili način na koji živimo i djelujemo, uključujući prostore i arhitekturu, zapravo ćemo tek u ovogodišnjem izdanju izložbe vidjeti što to konkretno znači za projekte koje su dizajneri radili u tom tranzicijskom periodu i kako se to reflektira u dizajnu. U odnosu na prošlo nekonvencionalno izdanje izložbe koje smo održali online (ali i u sažetom obliku u fizičkom muzejskom prostoru Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu te u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu i Muzeju grada Rijeke), imitirajući tako način na koji je cijeli svijet funkcionirao zbog ograničenja kretanja, druženja i dodatno činjenice da je prostor Muzeja za umjetnost i obrt u kojemu smo godinama gostovali s izložbom stavljen izvan funkcije na idućih nekoliko godina čekajući obnovu, ove godine Izložbu hrvatskog dizajna organiziramo u Laubi u njenom punom izdanju, dakle uz prikaz svih selektiranih radova. I zaista se veselimo otvorenju uživo.
Svaki katalog Izložbe hrvatskog dizajna, pa tako i ovaj, retrospektivno sagledava presjek profesionalnih i studentskih radova uz pokušaje rasvjetljavanja zanimljivih fenomena i situacija u struci kroz intervjue sa stručnim žirijem, kao i dodatnim tekstovima cijenjenih kolega. Nakon uobičajeno jake i radovima bogate kategorije vizualnih komunikacija, ono što se na prvi pogled može primijetiti jest i sve stabilniji broj prijavljenih, pa tako i selektiranih radova u kategoriji dizajna u digitalnim medijima i dizajna interakcija, što vidimo kao posljedicu razvoja novih tehnologija i potreba tržišta. No, možemo to promatrati i kroz prizmu recentnih događaja i zaključiti da je značajna promjena načina rada i života u smjeru povećane upotrebe digitalnih servisa i aplikacija doista vidljiva u radovima prisutnima na izložbi. Osobno me veseli vidjeti velik broj naručitelja dizajniranih publikacija i knjiga koji na neki način odmahuju rukom lažnim proročanstvima da će tiskana izdanja izgubiti svoju funkciju te da će čitanje pronaći svoju alternativu u digitalnom mediju. Jer, baš kao i digitalna tehnologija, i tehnologija tiska se razvija, a mjesta za napredak ima još mnogo u smjeru ekološki prihvatljivih boja, papira te održivih metoda tiska. Prostorne intervencije i sistemi sve su zanimljivija i sveobuhvatnija kategorija, i sve važnija jer kroz selektirane radove vjerno demonstrira raznoliku ulogu dizajnera u tim projektima, što podcrtava činjenicu o multidisciplinarnom aspektu našeg zanimanja na koju se često i kao strukovno udruženje pozivamo.
I na kraju ovog kratkog osvrta, rekla bih da me veseli sve veći broj dizajnera, naručitelja i stručnih suradnika čiji radovi su prisutni na izložbi jer time se iznova potvrđuje potreba za ovakvim načinom bilježenja i prezentacije dizajna, a time i utjecaja koji oblikovanje predmetne okoline ima na našu svakodnevicu. A vidjeti izložbu uživo ove godine svakako je prilika koju treba iskoristiti.