{"id":23261,"date":"2025-01-06T13:32:58","date_gmt":"2025-01-06T12:32:58","guid":{"rendered":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2324\/?p=23261"},"modified":"2025-01-06T13:41:34","modified_gmt":"2025-01-06T12:41:34","slug":"dizajnerski-i-edukatorski-polet-mladena-oresica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2324\/2025\/01\/06\/dizajnerski-i-edukatorski-polet-mladena-oresica\/","title":{"rendered":"Dizajnerski i edukatorski polet Mladena Ore\u0161i\u0107a"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Damir Gamulin<\/strong><\/p>\n

Mladen Ore\u0161i\u0107, dizajner i mentor, ostavio je zna\u010dajan trag u prostorima koje svakodnevno koristimo. Ali njegov doprinos nije se zaustavio samo na fizi\u010dkim objektima; njegovo naslje\u0111e le\u017ei i u kontinuiranom prinosu prezentaciji i valorizaciji hrvatskog dizajna te u znanju, entuzijazmu i inspiraciji koje je dijelio s generacijama mladih dizajnera. Ore\u0161i\u0107ev profesionalni put oblikovali su temelji obrazovanja i rane industrijske suradnje. Nakon zavr\u0161etka studija na Visokoj \u0161koli za primijenjenu umjetnost u Be\u010du, gdje je diplomirao i magistrirao pod mentorstvom Hansa Holleina, Ore\u0161i\u0107 se brzo uklju\u010dio u stvaranje inovativnih rje\u0161enja za tvornicu Jadran, koja mu je omogu\u0107ila prve profesionalne projekte. Jadran ga je stipendirao i pru\u017eio priliku za profesionalni rad, \u0161to je rezultiralo plodonosnom suradnjom u razvoju razli\u010ditih programa namje\u0161taja za \u0161iroku upotrebu. Njegov rad na proizvodima poput programa namje\u0161taja Uni ’87<\/em> te stolica Ergoline<\/em> i Modres<\/em> utjelovljuje posve\u0107enost promi\u0161ljenom i dugotrajnom dizajnu. Ore\u0161i\u0107 je dosljedno pronalazio ravnote\u017eu izme\u0111u strukturalnih i oblikovnih zahtjeva, fleksibilnosti u duhu materijala i potrebe za toplinom i udobno\u0161\u0107u u ljudskom iskustvu.<\/p>\n

\"\"

Modres, Studij dizajna u Zagrebu, fotografija: Bojan Mr\u0111enovi\u0107<\/p><\/div>\n

Stapanje sa svakodnevicom: Stolci Modres<\/em>, Ergoline<\/em> i Uni \u201987<\/em><\/h2>\n

Njegova je modularna stolica Modres<\/em> postala simbolom zagreba\u010dke svakodnevice, ne samo kroz godine studentskog \u017eivota u menzama ili kroz boravak u kulturnim institucijama poput Muzeja za umjetnost i obrt, ve\u0107 i u holovima, \u010dekaonicama i drugim prostorima javnog \u017eivota. Stolci Ergoline<\/em>, Modres<\/em> i Uni ’87<\/em> danas predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih primjera tzv. \u201eskrivenog dizajna\u201c. To su dizajnirani predmeti koji neprimjetno oblikuju svakodnevni \u017eivot \u2013 od sportskih dvorana i zdravstvenih ustanova do kulturnih i ugostiteljskih prostora. Prema rije\u010dima Marka Goluba, upravo ta prisutnost \u010dini ih ikoni\u010dnima, ali i \u010desto neprimjetnima za obi\u010dnog promatra\u010da.<\/p>\n

\"\"

Modres, dizajn: Mladen Ore\u0161i\u0107, Marijan Ore\u0161i\u0107, TMN Jadran, 1983. Fotografija: Luka Mjeda<\/p><\/div>\n

Program Modres<\/em> osmi\u0161ljen je kao fleksibilno rje\u0161enje, prilagodljivo razli\u010ditim javnim prostorima. Prakti\u010dnost, modularnost i ekonomi\u010dnost postali su za\u0161titni znak ovog dizajna, koji je bio \u0161iroko primijenjen, ne samo u studentskim i ugostiteljskim prostorima, ve\u0107 i u zdravstvenim ustanovama i kulturnim centrima. Ore\u0161i\u0107eva suradnja s Jadranom tako\u0111er uklju\u010duje rad na stolicama za Univerzijadu 1987., kada je Zagreb prolazio kroz radikalne infrastrukturne promjene. Tada su izgra\u0111eni ili obnovljeni brojni sportski objekti, pove\u0107ani kapaciteti studentskih naselja i razvijeni novi javni prostori.<\/p>\n

\"\"

Stolice Uni \u201987 u Domu sportova, Zagreb.
Fotografija: Bojan Mr\u0111enovi\u0107<\/p><\/div>\n

Stolci Uni ’87<\/em> postali su simbol te transformacije, povezuju\u0107i razli\u010dite sfere urbanog \u017eivota \u2013 od sportskih centara Jarun i Mladost do Autobusnog kolodvora u Zagrebu. Ovaj projekt nastao je u prijelaznom vremenu izme\u0111u socijalisti\u010dkog sustava i suvremenog tr\u017ei\u0161nog gospodarstva, kada je dizajn igrao bitnu ulogu u modernizaciji dru\u0161tva. Dizajneri poput Ore\u0161i\u0107a nisu samo stvarali predmete, ve\u0107 su prenosili vrijedna znanja i praksu iz ranijeg sustava, omogu\u0107uju\u0107i kontinuitet kvalitete i funkcionalnosti unato\u010d politi\u010dkim i dru\u0161tvenim promjenama. Upravo kroz dizajn, kao stabilan okvir djelovanja, o\u010duvane su i unaprije\u0111ene vrijednosti va\u017ene za zajednicu, dok su se paralelno gradili temelji za razvoj novih oblika proizvodnje i uporabe.<\/p>\n

\"\"

Ergoline, dizajn: Mladen Ore\u0161i\u0107, Marijan Ore\u0161i\u0107, TMN Jadran, 1981. Fotografija: Luka Mjeda<\/p><\/div>\n

Edukacija i razumijevanje osnova kao temelj budu\u0107nosti dizajna<\/h2>\n

Mo\u017eda je Ore\u0161i\u0107ev najva\u017eniji doprinos bio u ulozi edukatora i mentora. Nakon uspjeha u industriji, on je svoju strast za dizajnom prenio na nove generacije dizajnera, pridonose\u0107i osnivanju Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine. Ore\u0161i\u0107 je bio jedan od klju\u010dnih osniva\u010da koji su oblikovali viziju studija kao mjesta za razvoj ne samo estetski kompetentnih ve\u0107 i dru\u0161tveno odgovornih dizajnera. Kao mentor, neiscrpno je radio s mladim dizajnerima, dijele\u0107i svoje znanje i iskustvo, ali i pozivaju\u0107i ih da budu otvoreni i progresivni u promi\u0161ljanju novih ideja, stavljaju\u0107i pritom naglasak na odgovornost dizajnera prema dru\u0161tvu i okoli\u0161u. Vodio je brojne diplomske radove, od kojih su mnogi prepoznati i nagra\u0111eni i na me\u0111unarodnoj razini.<\/p>\n

\"\"

Mladen Ore\u0161i\u0107, Ivana Fabrio i studenti Studija dizajna na otvorenju izlo\u017ebe Svjetla budu\u0107nosti, HDD galerija, 2016. Fotografija: Petra Vrdoljak<\/p><\/div>\n

Promjena percepcije dizajna u Hrvatskoj<\/h2>\n

Kao predsjednik Hrvatskog dizajnerskog dru\u0161tva, Ore\u0161i\u0107 je pokrenuo brojne projekte, uklju\u010duju\u0107i Izlo\u017ebu hrvatskog dizajna<\/em> te izdavanje Godi\u0161njaka hrvatskog dizajna<\/em> (kasnije pod imenom Pregled hrvatskog dizajna<\/em>), daju\u0107i doma\u0107oj sceni vidljivost i priznanje koje zaslu\u017euje. Njegov rad uvelike je doprinio redefiniranju dizajna \u2013 od \u201eestetskog luksuza\u201c prema shva\u0107anju dizajna kao klju\u010dnog dru\u0161tvenog i industrijskog alata. U prvom Godi\u0161njaku<\/em>, naglasio je kako dizajn nije samo ukras, ve\u0107 integralni dio dru\u0161tvene infrastrukture, sredstvo za povezivanje razli\u010ditih aspekata dru\u0161tvenog i kulturnog \u017eivota (5).<\/p>\n

\"\"

Metoda; koncept projekta, art direkcija, produkt dizajn: Mladen Ore\u0161i\u0107; art direkcija, produkt dizajn: NEISAKO (Neven & Sanja Kova\u010di\u0107); produkt dizajn: Nikola Radeljkovi\u0107 (Numen\/ForUse); Simon Morasi Piper\u010di\u0107 (SMPDO); Ru\u0111er Novak Mikuli\u0107
(Regular Company); Filip Despot, Tihana Taraba, Ivana Pavi\u0107 (Grupa); Ma\u0161a Vukmanovi\u0107, Jelena Luka\u010d Kir\u0161,
Jakov \u0160rajer (Thinkobjects); naru\u010ditelj: Spin Valis, Po\u017eega, 2022.<\/p><\/div>\n

Vizija i disciplina u dizajnu<\/h2>\n

Ore\u0161i\u0107 je svoj rad opisao kao \u201edisciplinirano istra\u017eivanje optimalnih rje\u0161enja koja zadovoljavaju zahtjeve proizvodnje, distribucije i uporabe\u201c \u2013 usmjerenje koje je bilo direktno suprotstavljeno tendencijama dizajna da se koristi kao \u201ekozmeti\u010dki\u201c alat za uljep\u0161avanje bez pravog sadr\u017eaja. Kroz njegovu karijeru mo\u017ee se pratiti svojevrsna petlja \u2013 od vlastite dizajnerske edukacije i po\u010detaka u industriji u tvornici Jadran, preko osnivanja i vo\u0111enja Studija dizajna i mentoriranja generacija novih dizajnera, pa do posljednjih godina kroz projekt Metoda<\/em>, gdje se ponovo povezuje industrija i dizajn.<\/p>\n

Jedan od klju\u010dnih trenutaka u toj profesionalnoj putanji bio je Ore\u0161i\u0107ev rad u tvornici Jadran na projektu Univerzijade 1987. U online intervjuu prisjetio se kako je pristupio izazovu oslanjanja na uvozne programe: \u201eVezano za Univerzijadu, Jadran je u stalnoj ponudi imao uvozne programe za sportske tribine, ali smo ipak vo\u0111eni iskustvom uspje\u0161nog projektiranja i realiziranja opreme dvorane Zetra u Sarajevu za Olimpijadu i dvorane za SPENS u Novom Sadu, bili svjesni da je ekonomski opravdanije imati vlastiti proizvod. Stoga smo odlu\u010dili pokrenuti razvoj novog programa.\u201c Ova izjava jasno ilustrira njegov pristup dizajnu \u2013 vizija i inicijativa za stvaranje doma\u0107ih rje\u0161enja, vo\u0111ena analizom i racionalnim razlozima, bila je klju\u010dna za njegovu profesionalnu filozofiju.<\/p>\n

\"\"

Godi\u0161njaci hrvatskog dizajna i Pregledi hrvatskog dizajna 01 \u2013 21\/22<\/p><\/div>\n

Energija stvaranja razvojnih programa i poticanja doma\u0107e industrije dolazi do izra\u017eaja i desetlje\u0107ima kasnije kroz projekt Metoda<\/em>. Kroz taj pothvat, Ore\u0161i\u0107 ponovno usmjerava dizajn prema funkcionalnim i odr\u017eivim rje\u0161enjima, koriste\u0107i znanje i kreativnost mladih dizajnera koje je sam mentorirao na Studiju dizajna. Industrija sada ne samo da prepoznaje va\u017enost dizajna, ve\u0107 aktivno koristi inovacije novih generacija za razvoj proizvoda s naglaskom na lokalne resurse i odr\u017eivost. Time se zatvara puni krug njegova djelovanja \u2013 od prvih koraka u Jadranu i mentorstva na Studiju dizajna, do vra\u0107anja istog impulsa inovacije kroz nove projekte, gdje industrija, dizajn, i generacije dizajnera, djeluju kao partneri u stvaranju odr\u017eive budu\u0107nosti.<\/p>\n

Ostvarenje vizije kroz generacije<\/h2>\n

Ono \u0161to Ore\u0161i\u0107ev rad \u010dini posebnim nije samo njegova tehni\u010dka izvrsnost ili prepoznatljiv dizajnerski rukopis, ve\u0107 istaknuta potreba da dizajn bude alat za dru\u0161tvenu promjenu, sredstvo za redefiniranje na\u0161e svakodnevice i unapre\u0111enje kvalitete \u017eivota, a ne tek povr\u0161inski alat za uljep\u0161avanje stvarnosti. Njegovo vodstvo, inovacije i predanost ostaju inspiracija dizajnerima, ali i svima koji vjeruju da je dizajn mnogo vi\u0161e od funkcionalnosti ili estetike \u2013 da je to izraz na\u0161e kulture, na\u0161ih vrijednosti i na\u0161eg identiteta. Dodjela nagrade za \u017eivotno djelo Mladenu Ore\u0161i\u0107u priznanje je za njegov doprinos dizajnu u Hrvatskoj kroz njegove autorske radove, kroz pozicioniranje dizajna u na\u0161em dru\u0161tvu i kroz generacije koje je inspirirao.<\/p>\n

\"\"

fotografija: Luka Mjeda<\/p><\/div>\n

Izvori:<\/h2>\n