U prethodnom izdanju ove vrijedne publikacije vi\u0161e puta je izra\u017eena neizvjesnost stanja dizajnerske scene u dramati\u010dnim i tada jo\u0161 nepredvidljivim kratkoro\u010dnim i dugoro\u010dnim u\u010dincima pandemije koronavirusa. No, \u201enovo normalno\u201c donijelo nam je, na moje veliko odu\u0161evljenje, poplavu produkcije sa rekordnih 573 prijavljena rada. Na moje daljnje odu\u0161evljenje, od gotovo \u0161est stotina radova doista je velika ve\u0107ina vrlo kvalitetna. Na prste jedne ruke mogu se nabrojati prijave za koje se mo\u017ee re\u0107i da su potpuno zalutale u dizajnerski kontekst ili su ispod svakog razumnog, minimalnog profesionalnog standarda. Glasanje se me\u0111u \u010dlanovima Selekcijske komisije odvija vrlo demokrati\u010dno. Svaki selektor\/ica imaju jednako pravo glasa za radove iz svih podru\u010dja. To smatram odli\u010dnom praksom, jer eliminira pretjerano hermeti\u010dne projekte, ako se takvi pojave.<\/p>\n
Od te velike koli\u010dine radova Selekcijska komisija je doista morala odabrati najbolje. Da pojasnim: logisti\u010dki okvir i kapaciteti bijenalne izlo\u017ebe u uskoj su vezi i tijesnoj interakciji sa stupnjem kvalitete samih prijavljenih i selektiranih projekata. To konkretno zna\u010di da vi\u0161a ukupna kvaliteta pristiglih radova sa sobom nosi i stro\u017ee, o\u0161trije, kompetitivnije kriterije. Na\u010din rada u online su\u010delju, ustanovljen prije dvije godine, daje \u017eiriranju matemati\u010dku preciznost te smanjuje mogu\u0107nost utjecaja glasnijih i nametljivijih \u017eiratora na ostatak selektorskog tima, ali zajedni\u010dke sesije koje su slu\u017eile definiranju bodovnog praga i argumentiranoj diskusiji oko projekata za koje je bilo tko od nas smatrao da su previsoko ili prenisko rangirani zbog nedostatka konteksta ili detalja koji zavre\u0111uju ponovno razmatranje rada, humanizirale su proces i u\u010dinile ga ipak nalik \u017eiriranju na kakva smo navikli u pred-COVID vremenima.<\/p>\n
Sve u svemu, dosta kompliciran i zamoran posao koji nosi veliku odgovornost. No, jako sam zahvalna na tom zadatku \u2013 kada bih ina\u010de odvojila tjedan-dva godi\u0161njeg da se temeljito upoznam sa stanjem scene? Kada bih saznala tko su na\u0161i suvremeni naru\u010ditelji? Koje agencije su novi carevi digitalne arene, koji studio mo\u017ee ponijeti titulu feministi\u010dke prvakinje nezavisne kulture? Uvijek pratim \u0161to se doga\u0111a, no ina\u010de nemam mogu\u0107nost (i obavezu) ovako temeljito se udubiti. Prenijeti \u0107u vam nekoliko kratkih zaklju\u010daka do kojih sam do\u0161la kroz rad na selekciji, bez imenovanja konkretnih kolega i kolegica. Usprkos vlastitom pragmati\u010dnom karakteru koji voli davati odgovore na pitanja, u mome tekstu nai\u0107i \u0107ete i na nekoliko postavljenih pitanja na koja se tek tra\u017ei odgovor.<\/p>\n
Ne mogu odoljeti da ne navedem (zlurado se zasmijuljiv\u0161i) sintagmu \u201eumjetni\u010dkog dizajna\u201c nasuprot \u201ekomercijalnog dizajna\u201c. Ta neuhvatljiva opreka ne\u010dega \u0161to niti je takvo, niti je opre\u010dno, uvijek mi se malo gadila. Poznajete li ijedan dizajnerski projekt koji NE prodaje ne\u0161to? Mo\u017eda to nije proizvod, ve\u0107 npr. ideja, i mo\u017eda nije za novac, ve\u0107 za npr. pa\u017enju, ali bit je ista. Tako\u0111er, koji projekt ne zahtijeva odre\u0111enu koli\u010dinu umjetni\u010dkog oka, ruke i stava? Komercijalna priroda ne\u010dega ne smije slu\u017eiti kao alibi da se ne\u0161to napravi lo\u0161ije.<\/p>\n
Stoga mi se ova mla\u0111a opreka \u010dini ne\u0161to simpati\u010dnijom. Ali, kao \u0161to je napominjano posljednjih godina, hrvatski dizajn odrasta i napreduje, i na agencijskoj se sceni nedvojbeno dogodila velika smjena. Rije\u010d je o nekoliko agencija, ali s tektonskim u\u010dincima. Po meni je najva\u017eniji u\u010dinak zna\u010dajan porast kvalitete mainstream produkcije jer se dizajn za nezavisnu scenu preselio u mainstream agencije. Ili bismo mogli (zadovoljno) re\u0107i, nije ni mainstream \u0161to je prije bio?<\/p>\n
Pod pojmom \u201emale\u201c ili \u201evelike\u201c kategorije ne mislim na kvalitetu ili zahtjevnost radova unutar pojedine kategorije. To je pri\u010da za sebe. Mno\u0161tvo prikazanih radova unutar Prostornih i grafi\u010dkih intervencija i sistema ili unutar Cjelovitih projekata\/proizvoda daleko je kompleksnija od ve\u0107ine radova u drugim kategorijama. Ne, mislim na ne\u0161to daleko bazi\u010dnije, ali i indikativnije \u2013 broj radova u pojedinoj kategoriji.<\/p>\n
Kroz godine, \u010dak desetlje\u0107a, otkad postoji bijenalna izlo\u017eba HDD-a bili smo svjedoci mijenjanja kategorija, spajanja jednih i pojavljivanja nekih drugih. To je ujedno i odraz mijenjanja lica Hrvatske, promjena u gospodarstvu, izmjene okolnosti i konteksta u kojima djeluju dizajneri. Ukratko, na\u0161 svijet se nepovratno mijenja, i to se lijepo i\u0161\u010ditava iz hrvatskog dizajna.
\nPo\u010dnimo sa najmanjom kategorijom. Unutar Modnog i odjevnog dizajna dramati\u010dno je malo prijavljenih radova, kako u profesionalnom, tako i u studentskom segmentu. To svakako, prema saznanjima \u010dlanova Selekcijske komisije, ne odra\u017eava stvarno stanje u Hrvatskoj. Mo\u017eda razlog le\u017ei u tome \u0161to modni dizajneri ne vide u toj mjeri bijenalne izlo\u017ebe Hrvatskog dizajnerskog dru\u0161tva kao platformu za prezentaciju svojih radova, a mo\u017eda je i sam medij izlo\u017ebe neprikladan za modnu produkciju u odnosu na konvencionalne vidove predstavljanja mode putem, primjerice, modnih revija, modnih fotografija i editorijala. Tako\u0111er, dio studentskih radova nastalih na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu, sredi\u0161njoj visoko\u0161kolskoj ustanovi za modni dizajn u Hrvatskoj, ove je godine prijavljen i selektiran unutar kategorije Produkt \/ industrijski dizajn, o\u010digledno zahvaljuju\u0107i suradnji TTF-a s tvrtkom Regeneracija, odnosno ReGalerija, u multidisciplinarnom nastavnom procesu.
\nKategorija Koncept\/inicijativa\/kriti\u010dki dizajn tradicionalno predstavlja malen broj visokokvalitetnih projekata, a zanimljiva je crtica da ta kategorija slu\u017ei i kao ko\u0161 u koji je mogu\u0107e ubaciti nedovr\u0161eni projekt (\u0161to neki prijavitelji nisu shvatili, pa su svoje nerealizirane projekte uporno prijavljivali u kategorije rezervirane za ostvarene, postoje\u0107e i publicirane radove).<\/p>\n
Dizajn u digitalnim medijima malo se nagurava sa dizajnom interakcija. To su dva pojma koji u svojoj biti nemaju ba\u0161 toliko toga zajedni\u010dkoga, ali su se silom prilika na\u0161li zajedno. Mo\u017eda bi ubudu\u0107e trebalo razmatrati stvaranje nove kategorije dizajna do\u017eivljaja, a digitalnim medijima ostaviti njihovu kategoriju na miru. \u0160to nas vodi do jo\u0161 jedne teme: digitalnoga ima u svim kategorijama, odavno je taj dizajn nadi\u0161ao \u201edizajn web stranice\u201c, svaki ozbiljniji projekt na neki na\u010din svoju pojavnost ima i u virtualnom svijetu.<\/p>\n
S vremenom je vrlo siroma\u0161na kategorija ambala\u017ee postala vrlo rasko\u0161na, ko\u010doperna i propulzivna, a industrijski dizajn je iz sfere koncepta i samoiniciranih projekata prerastao u odraz postojanja stvarne industrije namje\u0161taja; malobrojne, ali izuzetno kvalitetne i priznate. Stoga me uznemiruje novi trend u kojem, \u010dini se, studenti na Studiju dizajna u mnogo manjem broju odabiru smjer industrijskog dizajna, \u0161to mo\u017ee imati svoje tr\u017ei\u0161ne razloge i pokazatelje, mo\u017ee se raditi i o zdravoj i dinami\u010dnoj kompeticiji izme\u0111u disciplina, o prevazi digitalne sfere nad materijalnom te o u\u010dincima pandemije na sam nastavni proces, ali stagniranje jednog smjera u odnosu na drugi ni za jedan od njih pa ni za dizajnersku zajednicu nije dobro i stimulativno \u2013 naprotiv, upravo ravnote\u017ea i interdisciplinarni duh zagreba\u010dkog Studija dizajna je ne samo njegova prepoznatljiva odrednica u odnosu na druge sli\u010dne fakultete, nego i temelj za razvoj dizajnerske produkcije u Hrvatskoj op\u0107enito.<\/p>\n
Ve\u0107 spomenuta kategorija Prostornih i grafi\u010dkih intervencija i sistema do\u017eivljava sli\u010dan procvat kao ambala\u017ea, ali na daleko interdisciplinarnijoj osnovi. Puna je pomno i vje\u0161to oblikovanih interpretacijskih punktova i stalnih postava, oprema koje su zahtjevne i vrlo dobro na\u010dinjene na svim poljima \u2013 od arhitekture, preko prostornog dizajna, signalizacije i grafi\u010dke obrade prostora, do oblikovanja do\u017eivljaja i digitalne pojavnosti. Ukratko, u broju i kvalitativnoj razini projekata u ovoj kategoriji vidimo \u0161to se doga\u0111a kada se odre\u0111ena koli\u010dina napora i financijskih ulaganja slije u podru\u010dje kulture zanimljivo i sa stajali\u0161ta turisti\u010dke eksploatacije. Rezultati su izvrsni! To nas vodi i do kategorije oko koje postoji odre\u0111ena razina pomutnje: Cjeloviti projekt\/proizvod. Mnogi projekti iz drugih bi se kategorija mogli tu preseliti, i obrnuto, neki bi projekti mo\u017eda imali vi\u0161e uspjeha u nekim drugim kategorijama., npr u industrijskom dizajnu ili ambala\u017ei.<\/p>\n
Samo je jedna konstanta u premjeravanju \u201emalih\u201c i \u201evelikih\u201c kategorija: Dizajn vizualnih komunikacija i dalje dramati\u010dno broj\u010dano nadja\u010dava sve ostale kategorije.<\/p>\n
Tijekom procesa selekcije nekoliko se puta pojavilo pitanje na koji je na\u010din Covid-19 utjecao na dizajn u Hrvatskoj. U posljednjem Pregledu hrvatskog dizajna 19\/20 izra\u017eena je odre\u0111ena nelagoda pro\u017eeta neizvjesno\u0161\u0107u, i odgovori na ta pitanja odlo\u017eeni su za kasnije doba kada \u0107e biti jasnije na koji na\u010din se na\u0161 okoli\u0161 izmijenio i koju je to razinu utjecaja imalo na na\u0161e \u017eivote i dizajnersko djelovanje.<\/p>\n
Mogu ponoviti radosnu vijest da je prijavljenih radova vi\u0161e nego ikada, a mogu objaviti i osobno odu\u0161evljenje da se u velikom broju radova osje\u0107a zna\u010dajan pomak ka inkluzivnosti, bri\u017enosti za mentalno zdravlje i uva\u017eavanju ljudskih osje\u0107ajnih stanja. Taj otklon se osje\u0107a na svim poljima: od teme kojom se radovi bave, preko na\u010dina na koji pristupaju problematici, do marljivosti kojom uspje\u0161no preta\u010du narative i nastojanja iz medija u medij.<\/p>\n
S obzirom na sada doista brojne obrazovne ustanove na podru\u010dju dizajna u Hrvatskoj, name\u0107e se pitanje za\u0161to je studentskih radova tako malo, i za\u0161to su tako varijabilne kvalitete? Sigurna sam da studenata koji \u017eele izlo\u017eiti svoje radove na ovakvoj velikoj \u017eiriranoj izlo\u017ebi ima daleko vi\u0161e nego \u0161to se da naslutiti iz ovogodi\u0161njih prijava, i sigurna sam da mnogi od njih imaju i jako dobre radove. Vrsta pozornosti koju ovakva izlo\u017eba donosi mo\u017ee samo koristiti u tako nje\u017enoj dobi, koliko god zastra\u0161uju\u0107e djelovala \u010dinjenica da \u0107e tvoj rad ocjenjivati neki nepoznati ljudi s odre\u0111enim renomeom. Iz prijava se dade jasno razabrati koje ustanove, \u010dak koji profesori\/ice, poti\u010du svoje studente u tom smjeru.<\/p>\n
Ovoga puta dobitnik Nagrade za \u017eivotno djelo jest legendarni dizajner me\u0111unarodnoga glasa Boris Ljubi\u010di\u0107. Ovdje mi se \u010dini prikladnim postaviti pitanje svojim kolegama, posebno onima mla\u0111ima od sebe: za\u0161to je najglasniji hrvatski dizajner, uporni borac na fronti za nacionalni identitet i neumorni edukator (svakom prilikom koju dobije) gospodin u \u010dasnoj 77-oj a ne mladac ili mladica u 27-oj?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zlatka Salopek<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9939,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9936"}],"collection":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9936"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9941,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9936\/revisions\/9941"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9939"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}