{"id":9920,"date":"2022-12-27T15:44:35","date_gmt":"2022-12-27T14:44:35","guid":{"rendered":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/?p=9920"},"modified":"2022-12-28T17:04:20","modified_gmt":"2022-12-28T16:04:20","slug":"izlozba-hrvatskog-dizajna-21-22-lauba-kuca-za-ljude-i-umjetnost-10-22-1-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/izlozba-hrvatskog-dizajna-21-22-lauba-kuca-za-ljude-i-umjetnost-10-22-1-2023-9920\/","title":{"rendered":"IZLO\u017dBA HRVATSKOG DIZAJNA 21\/22 (Lauba \u2013 Ku\u0107a za ljude i umjetnost, 10. \u2013 22.1.2023.)"},"content":{"rendered":"

Izlo\u017eba hrvatskog dizajna sredi\u0161nja je i najva\u017enija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodi\u0161njeg razdoblja, podijeljene u ukupno osam profesionalnih i studentskih kategorija: Dizajn vizualnih komunikacija<\/em>, Industrijski \/ produkt dizajn<\/em>, Dizajn u digitalnim medijima<\/em> i dizajn interakcija<\/em>, Dizajn ambala\u017ee<\/em>, Modni i odjevni dizajn<\/em>, Cjeloviti projekt \/ proizvod<\/em>, Prostorne i grafi\u010dke intervencije i sistemi<\/em> te Koncept \/ inicijativa \/ kriti\u010dki dizajn<\/em>. Izlo\u017eba \u0107e se ove godine po prvi put odr\u017eati u novom prostoru, Laubi \u2013 ku\u0107i za ljude i umjetnost, nakon 10 godina suradnje s Muzejom za umjetnost i obrt koji je zbog o\u0161te\u0107enja nastalih u potresu u procesu obnove.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ukupno su na izlo\u017ebu prijavljena\u00a0\u010dak\u00a0573 rada, od kojih je Selekcijska komisija (u sastavu: Robert \u010canak, Dario Devi\u0107, Nata\u0161a Njegovanovi\u0107, Luka Peri\u0107, Cvetka Po\u017ear, Zlatka Salopek Radi\u0107 i Juraj Zigman) odabrala\u00a0324, od toga\u00a0258 profesionalnih\u00a0i\u00a066 studentskih radova. To je dosad, od prvog izdanja\u00a0Izlo\u017ebe hrvatskog dizajna\u00a0odr\u017eane 1999. godine, najve\u0107i broj prijavljenih radova, ali i najobimnija selekcija napravljena u sklopu ovog bijenalnog izlo\u017ebenog projekta. Po prvi puta ove godine studentski radovi koji \u0107e biti predstavljeni na Izlo\u017ebi dolaze sa sedam visoko\u0161kolskih ustanova iz Hrvatske te dvije iz inozemstva.\u00a0Izlo\u017eba i njen reprezentativni katalog, Pregled hrvatskog dizajna 2122<\/em>, dokument su razvoja hrvatskog dizajna kroz vrijeme i njegovih najve\u0107ih postignu\u0107a i teku\u0107ih trendova.<\/p>\n

Svi radovi na izlo\u017ebi ulaze i u konkurenciju za\u00a0Nagrade Hrvatskog dizajnerskog dru\u0161tva<\/strong>, najpresti\u017enije doma\u0107e strukovne nagrade u podru\u010dju dizajna koje se dodjeljuju u\u00a08 profesionalnih i 8 studentskih kategorija, a na sve\u010danom otvorenju\u00a0Izlo\u017ebe hrvatskog dizajna 21\/22\u00a0objavit \u0107e se tko su dobitnici nagrada te promovirati nova reprezentativna tiskana publikacija\u00a0Pregled hrvatskog dizajna 21\/22<\/em>. O nagradama odlu\u010duje Me\u0111unarodni ocjenjiva\u010dki sud koji se sastoji od \u010dlanova selekcijske komisije kojima se pridru\u017euju jo\u0161 dva inozemna \u010dlana, dizajneri Ajdin Ba\u0161i\u0107<\/strong> (Slovenija) i Kostas Medugorac<\/strong> (Njema\u010dka).<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Jedna nagrada ve\u0107 je poznata \u2013 rije\u010d je o Nagradi HDD-a za \u017eivotno djelo<\/strong> koja \u0107e biti dodijeljena dizajneru Borisu Ljubi\u010di\u0107u<\/strong>, a poznata su i tri rada koji se natje\u010du za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog dru\u0161tva<\/strong>, to su: Centar za posjetitelje Crna Roda<\/strong> (tim autora: Clinica studio, Roth i \u010cerina, Niko Mihaljevi\u0107, Ivana Fabrio, Franka Tretinjak, Borna Demel, Novena i Vanja Cuculi\u0107), izdava\u010dka inicijativa Oaza Books<\/strong> (Oaza \/ Nina Ba\u010dun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratovi\u0107, Tina Ivezi\u0107, Maja Kolar, Ma\u0161a Poljanec) i Publikacije Kunsthalle Wien<\/strong> (Dejan Kr\u0161i\u0107 i Lana Grahek).<\/p>\n

Autori vizualnog identiteta i postava Izlo\u017ebe hrvatskog dizajna 21\/22<\/em> su renomirani dizajnerski studio \u0160esni\u0107&Turkovi\u0107<\/strong>. Izlo\u017eba \u0107e, nakon Zagreba, u prolje\u0107e 2023. biti prikazana i u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu<\/strong>. Ususret otvorenju, sve odabrane radove mo\u017eete pogledati i na online izlo\u017ebi na adresi www.izlozba.dizajn.hr\/2122<\/a><\/u><\/span>!<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Iz teksta Zlatke Salopek, \u010dlanice Selekcijske komisije i Ocjenjiva\u010dkog suda Izlo\u017ebe 21\/22:<\/strong><\/p>\n

\u201eTijekom procesa selekcije nekoliko se puta pojavilo pitanje na koji je na\u010din Covid-19 utjecao na dizajn u Hrvatskoj. U posljednjem Pregledu hrvatskog dizajna 19\/20<\/em> izra\u017eena je odre\u0111ena nelagoda pro\u017eeta neizvjesno\u0161\u0107u, i odgovori na ta pitanja odlo\u017eeni su za kasnije doba kada \u0107e biti jasnije na koji na\u010din se na\u0161 okoli\u0161 izmijenio i koju je to razinu utjecaja imalo na na\u0161e \u017eivote i dizajnersko djelovanje. Mogu ponoviti radosnu vijest da je prijavljenih radova vi\u0161e nego ikada, a mogu objaviti i osobno odu\u0161evljenje da se u velikom broju radova osje\u0107a zna\u010dajan pomak ka inkluzivnosti, bri\u017enosti za mentalno zdravlje i uva\u017eavanju ljudskih osje\u0107ajnih stanja. Taj otklon se osje\u0107a na svim poljima: od teme kojom se radovi bave, preko na\u010dina na koji pristupaju problematici, do marljivosti kojom uspje\u0161no preta\u010du narative i nastojanja iz medija u medij.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Iz teksta Ma\u0161e Milovac, predsjednice Hrvatskog dizajnerskog dru\u0161tva:<\/strong><\/p>\n

\u201eNakon uobi\u010dajeno jake i radovima bogate kategorije vizualnih komunikacija, ono \u0161to se na prvi pogled mo\u017ee primijetiti jest i sve stabilniji broj prijavljenih, pa tako i selektiranih radova u kategoriji dizajna u digitalnim medijima i dizajna interakcija, \u0161to vidimo kao posljedicu razvoja novih tehnologija i potreba tr\u017ei\u0161ta. No, mo\u017eemo to promatrati i kroz prizmu recentnih doga\u0111aja i zaklju\u010diti da je zna\u010dajna promjena na\u010dina rada i \u017eivota u smjeru pove\u0107ane upotrebe digitalnih servisa i aplikacija doista vidljiva u radovima prisutnima na izlo\u017ebi. Osobno me veseli vidjeti velik broj naru\u010ditelja dizajniranih publikacija i knjiga koje na neki na\u010din demantiraju la\u017ena proro\u010danstva da \u0107e tiskana izdanja izgubiti svoju funkciju te da \u0107e \u010ditanje prona\u0107i svoju alternativu u digitalnom mediju. Jer, ba\u0161 kao i digitalna tehnologija, i tehnologija tiska se razvija, a mjesta za napredak ima jo\u0161 mnogo u smjeru ekolo\u0161ki prihvatljivih boja, papira te odr\u017eivih metoda tiska. Prostorne intervencije i sistemi sve su zanimljivija i sveobuhvatnija kategorija, i sve va\u017enija jer kroz selektirane radove vjerno demonstrira raznoliku ulogu dizajnera u tim projektima, \u0161to podcrtava \u010dinjenicu o multidisciplinarnom aspektu na\u0161eg zanimanja na koju se \u010desto i kao strukovno udru\u017eenje pozivamo.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Iz teksta Marka Goluba o dizajnerskom djelovanju Borisa Ljubi\u010di\u0107a, dobitnika Nagrade HDD-a za \u017eivotno djelo:
\n<\/strong><\/p>\n

\u201eGovoriti o ne\u010dijem \u017eivotnom opusu uvijek zna\u010di i govoriti o njegovoj va\u017enosti, o tome za\u0161to je relevantan u kontekstu u kojem je nastajao, ali i koliko je daleko dosegnuo izvan njega, po \u010demu je poseban i druk\u010diji, \u0161to nam on zna\u010di i koliko nam zna\u010di. Odgovor na to pitanje uvijek \u0107e biti pomalo subjektivan i podlo\u017ean konvencijama \u2013 mi podrazumijevamo da su kultura i umjetnost dru\u0161tveno va\u017ene, \u010dak i onda kad se \u010dini da nas stvarnost demantira i da se njihova te\u017eina rasplinjuje \u010dim se iza\u0111e iz institucionalnog konteksta kulture i profesionalnih standarda kulturne, umjetni\u010dke, pa i dizajnerske zajednice. Osvr\u0107u\u0107i se na dosada\u0161nji dizajnerski rad Borisa Ljubi\u010di\u0107a, od po\u010detka 1970ih do danas, rekao bih da on proistje\u010de iz eksplicitnog uvjerenja da je dizajn nedvosmisleno \u017eivotno va\u017ean i da vizualne komunikacije pro\u017eimaju sve aspekte na\u0161ih svakodnevnih \u017eivota. Iz takvog uvjerenja slijedi odgovornost, \u0161to je sam Ljubi\u010di\u0107 lijepo formulirao u svom autorskom motu koji ka\u017ee da dizajner mora preuzeti \u201eodgovornost za vrijeme i prostor\u201c u kojem djeluje. Ta odgovornost nije samo na\u010delna, ona se specifi\u010dno odnosi na svaku dizajnerovu intervenciju u na\u0161u vizualnu i spoznajnu stvarnost \u2013 bez obzira je li rije\u010d o dizajnu ili redizajnu, ambala\u017ei deterd\u017eenta za posu\u0111e, korporativnom ili institucionalnom identitetu, plakatu, videospotu, kalendaru ili knjizi. Pogledamo li Ljubi\u010di\u0107eva mnogobrojna ostvarenja, ne svjedo\u010dimo samo izuzetnoj snazi vizualnog komuniciranja, nego i radovima koji nas u\u010de kako gledati i \u010ditati na\u0161u suvremenu vizualnu stvarnost. Gotovo odreda zami\u0161ljeni iznimno ambiciozno, Ljubi\u010di\u0107evi identiteti, plakati, knjige, kampanje, \u010dak i pakiranja koja je oblikovao, sna\u017eno govore o na\u0161em vremenu, govore o na\u0161oj percepciji, govore o tome \u0161to zna\u010di biti uronjen u svijet slika i informacija, kao \u0161to svi jesmo, bez obzira jesmo li toga svjesni ili ne.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

\n

Nominacije za Veliku nagradu HDD-a<\/h2>\n

\"\"<\/p>\n

Centar za posjetitelje Crna Roda, Osekovo<\/h3>\n

Produkt dizajn: <\/strong>Clinica studio d.o.o. (Vedran Kasap i Ozana Ursi\u0107)
\nArhitektura:\u00a0<\/strong>Roth i \u010cerina d.o.o. (Mia Roth i Ton\u010di \u010cerina)
\nGrafi\u010dki dizajn:\u00a0<\/strong>Niko Mihaljevi\u0107
\nInterpretacija:\u00a0<\/strong>Ivana Fabrio
\nIlustracija:\u00a0<\/strong>Franka Tretinjak
\nKiparski radovi:\u00a0<\/strong>Borna Demel
\nKoncept multimedijalnih aplikacija:\u00a0<\/strong>Novena
\nArt direktor multimedije:\u00a0<\/strong>Vanja Cuculi\u0107
\nNaru\u010ditelj: <\/strong>Javna ustanova Park prirode Lonjsko Polje Krapje 16, Jasenovac<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Obrazlo\u017eenje nominacije<\/strong><\/h4>\n

\u201eArhitektura Centra za posjetitelje tanko\u0107utno pristupa specifi\u010dnoj zate\u010denoj situaciji, stvaraju\u0107i nenametljivi i uva\u017eavaju\u0107i dijalog s mjestom i vremenom. Oblikovanje trajnog postava, koje uklju\u010duje interpretaciju, vrsne ilustracije, dizajn multimedijalnih i predmetnih izlo\u017eaka i namje\u0161taja te grafi\u010dku obradu cijelog prostora, nastavlja taj odmjereni pristup posti\u017eu\u0107i skladnu vi\u0161etaktilnu cjelinu. Centar se nalazi u srcu ratom poharane \u017eupanije, koja se, usprkos obnovi, nikada nije oporavila, ve\u0107 je na silaznoj putanji ve\u0107 25 godina, jako ubrzanoj razaraju\u0107im potresom iz prosinca 2020. godine. Osim \u0161to je izgradnjom centra stvoreno novo mjesto suvremene arhitekture i dizajna za unapre\u0111enje dru\u0161tveno-kulturne dimenzije \u017eivota lokalnog stanovni\u0161tva, projekt je i odli\u010dan primjer ja\u010danja kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Ovakvi projekti uistinu zna\u010de tektonske pomake i od presudne su va\u017enosti za pre\u017eivljavanje tog kraja.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Oaza Books<\/h3>\n

Koncepcija, art direkcija, dizajn i uredni\u0161tvo: <\/strong>Oaza \/ Nina Ba\u010dun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratovi\u0107, Tina Ivezi\u0107, Maja Kolar, Ma\u0161a Poljanec
\nSuradnici na razvoju projekta: <\/strong>oazabooks.com: Petra Mili\u010dki (dizajn), Hrvoje \u017div\u010di\u0107 (tipografija Bosco), 925Studio \/ Karla Juri\u0107 (fotografija), Mario Lon\u010dari\u0107 (razvoj web stranice)
\nAutori objavljenih izdanja: <\/strong>Una Bauer, JJ Bibby, Ben Cain, Ivana \u0110ula, Juan Echeverry, Hana Erdman, Tina Gverovi\u0107, Sanja Ivekovi\u0107, Michael Kargl, Sven Klobu\u010dar, Ana Kova\u010di\u0107, Nina Kurtela, Ana Kuzmani\u0107, Stefhany Yepes Lozano, Maja Markovi\u0107, Gabriel Meija, Hana Mileti\u0107, Vedran Mimica, Maroje Mrdulja\u0161, Jelena Oroz, Vijai Maia Patchineelam, Dino Pe\u0161ut, Marko Poga\u010dar, Adriana Lozano Rom\u00e1n, Catalina Jaramillo Quijano, Stipan Tadi\u0107, Idis Turato, Nora Turato, Dubravka Ugre\u0161i\u0107, Jasna \u017dmak
\nPartneri i suizdava\u010di: <\/strong>University for Applied Sciences and Arts Antwerp, a.pass Posthogeschool voor Podiumkunsten vzw Bruxelles, Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci, DeltaLab, MUO, MAO, Nova Iskra, Mikser, Werkraum Bregenzerwald<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Obrazlo\u017eenje nominacije<\/h4>\n

\u201eOvaj neustra\u0161ivi projekt autoricama je pru\u017eio mogu\u0107nost stvaranja anga\u017eiranog interdisciplinarnog prostora djelovanja neoptere\u0107en ograni\u010denjima sa kojima se dizajneri ina\u010de susre\u0107u u svome radu. Izbor suradnji, odabir tema, autorski pristup, oblikovanje i inzistiranje na vrhunskoj nekonfekcijskoj izradi zajedno izdi\u017eu produkciju knjiga daleko iznad sli\u010dnih u suvremenom izdava\u0161tvu. K tome valja posebno pohvaliti izlazak iz u\u017eih okvira dizajnerske prakse karakterizirane postojanjem naru\u010ditelja u tr\u017ei\u0161nu bitku gdje su autorice vi\u0161estruko nadja\u010dane svime, osim superiornom kvalitetom svog proizvoda.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Publikacije Kunsthalle Wien<\/h3>\n

Dizajn: <\/strong>Dejan Kr\u0161i\u0107 i Lana Grahek
\nSuradnici:\u00a0<\/strong>Communications, Offline Marketing Communications department Khw
\nNaru\u010ditelj:\u00a0<\/strong>Kunsthalle Wien, Be\u010d<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Obrazlo\u017eenje nominacije<\/h4>\n

\u201eVeliki pomaci ostvareni su na oblikovnom planu ove serije, jer je bilo potrebno dati dizajnerski odgovor na teme vrlo \u0161irokog raspona, a dizajnerica i dizajner to su uspjeli bez nametanja hijerarhijski i formalno \u010dvrstog oblikovnog okvira. Pristup otvorenog identiteta pokazuje se kao pravi izbor. Publikacije su rafinirano dora\u0111ene, razli\u010dite, a ipak odli\u010dno funkcioniraju kao cjelina prepoznatljiva ne samo oku znalca, ve\u0107 i \u0161irokom krugu publike kojem su namijenjene. Posebno treba pohvaliti vrhunski anga\u017eman hrvatskih kustosica i dizajnera u presti\u017enoj inozemnoj instituciji.\u201c<\/p>\n

\n

Na izlo\u017ebi \u0107e biti predstavljena i tiskana publikacija Pregled hrvatskog dizajna 21\/22<\/em>,\u00a0koja \u0107e na\u00a0500 stranica predstaviti radove selektirane za izlaganje u sklopu bijenalne\u00a0Izlo\u017ebe hrvatskog dizajna 21\/22. Publikacija predstavlja vi\u0161e od samog kataloga manifestacije. U prvom segmentu uklju\u010duje tekstove i intervjue doma\u0107ih i me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka u podru\u010dju prakse, kritike i teorije dizajna, kako o teku\u0107im, tako i o metodolo\u0161kim, dru\u0161tvenim i kulturnim aspektima same dizajnerske prakse. Publikacije\u00a0Pregled hrvatskog dizajna\u00a0u tom su smislu nastojanje da se sada\u0161nji trenutak hrvatskog dizajna kontekstualizira, kriti\u010dki propita i arhivira. Drugi i najve\u0107i segment publikacije sadr\u017ei detaljan prikaz svih selektiranih radova u\u00a0osam\u00a0kategorija.\u00a0Osim grafi\u010dkih i fotografskih reprodukcija, svi radovi predstavljeni su i kratkim tekstovima koji obja\u0161njavaju polazi\u0161ta, ideje i proces realizacije projekata. Tre\u0107i segment publikacije prezentira aktivnosti Hrvatskog dizajnerskog dru\u0161tva u razdoblju izme\u0111u dvije bijenalne izlo\u017ebe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U utorak 10. sije\u010dnja 2023. u 19 sati u LAUBI \u2013 KU\u0106I ZA LJUDE I UMJETNOST sve\u010dano se otvara bijenalna IZLO\u017dBA HRVATSKOG DIZAJNA 21\/22 koja predstavlja najbolja dizajnerska ostvarenja iz protekle dvije godine u svim podru\u010djima dizajnerskog djelovanja, od dizajna vizualnih komunikacija, preko produkt dizajna i dizajna ambala\u017ee, do modnog dizajna, dizajna u digitalnim medijima i koncepata. U Laubi \u0107e biti izlo\u017eena \u010dak 324 profesionalna i studentska dizajnerska rada, \u0161to je najve\u0107i broj u posljednje 24 godine, otkad se odr\u017eavaju HDD-ove Izlo\u017ebe hrvatskog dizajna. Ususret otvorenju, sve njih mo\u017eete pogledati i na online izlo\u017ebi na adresi www.izlozba.dizajn.hr\/2122!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9922,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9920"}],"collection":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9920"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9920\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10007,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9920\/revisions\/10007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9922"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/2122\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}