{"id":6713,"date":"2020-10-26T12:39:33","date_gmt":"2020-10-26T11:39:33","guid":{"rendered":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/?p=6713"},"modified":"2020-11-24T11:06:25","modified_gmt":"2020-11-24T10:06:25","slug":"zasto-i-kako","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/","title":{"rendered":"Za\u0161to i kako?"},"content":{"rendered":"

Za\u0161to izlo\u017eba hrvatskog dizajna?<\/strong><\/p>\n

Okrugle obljetnice vole se osvrnuti na pro\u0161la vremena da bismo se bolje nadalje usmjerili. A dvadeset godina je dovoljno za pogled unazad u kojemu se viziji budu\u0107nosti pridru\u017euje i nostalgija. Kapacitet memorije sadr\u017ean u deset kataloga izlo\u017ebi hrvatskog dizajna, na kojega se ovom prilikom vra\u0107amo, sadr\u017ei tako neke klju\u010dne okolnosti i doga\u0111aje koji su pomogli da se mala izlo\u017eba u Galeriji Forum, posve\u0107ena prezentaciji discipline koja je tada bila \u0161ire gotovo neprepoznata u hrvatskim okvirima, pretvori u jednu od najve\u0107ih (dvo)godi\u0161njih izlo\u017ebi u Hrvatskoj, a struka samoorganizacijom i promocijom izbori ne samo za \u2018ime\u2019, ve\u0107 i za status dizajna kakav je pred 20 godina bio nezamisliv. No mnogo toga je ostalo i dalje otvoreno. Ovim tekstom \u0107u zato ukratko podsjetiti na slijed tema, problema i nastojanja koji su kroz proteklih 20 godina pomogli afirmaciji hrvatskog dizajna; na to kako su se kroz vrijeme mijenjali ili zadr\u017eavali, i na jo\u0161 uvijek neostvarene te\u017enje. U isto vrijeme, \u017eelio bih postaviti neka dodatna pitanja i ponuditi razmi\u0161ljanja o zada\u0107ama redovitog pregleda rada i razmi\u0161ljanja u struci. Naro\u010dito o tome kako uop\u0107e izlagati dizajn u desetlje\u0107u pred nama.<\/p>\n

Uz pregled odabranih i nagra\u0111enih radova i kategorija koje su se kroz vrijeme prepoznavale, propitivale i razvijale, katalozi izlo\u017ebi pregleda hrvatskog dizajna sadr\u017ee uvodnike koji nude izvrstan uvid u \u010ditanje razvoja stanja u struci. Svaki od uvodni\u010dara sagledava selekciju u kontekstu vremena, a zaklju\u010dcima, ali i pitanjima koja osje\u0107aju da treba postaviti, definiraju aktualni diskurs discipline.<\/p>\n

Mladen Ore\u0161i\u0107 za izlo\u017ebu 01, o\u010dekivano i nu\u017eno, polazi od tada\u0161njeg statusa dizajna kao nedovoljno samostalno prepoznatog, u pravilu utopljenog u \u0161ire sustave i projekte \u2018odraslijih\u2019 srodnih struka. Zato ga je, osim kroz postojanje novog samostalnog studija, bilo potrebno poku\u0161ati artikulirati i kroz nacionalni pregled dizajna, koji je trebao omogu\u0107iti geografsku, a svakako i generacijsku uklju\u010denost. Ve\u0107 na sljede\u0107oj izlo\u017ebi \u017deljko Bor\u010di\u0107 ne propituje vi\u0161e \u010demu uop\u0107e takva nacionalna izlo\u017eba, ve\u0107 prebacuje fokus na nesrazmjer izme\u0111u dojma stvarnosti i selekcije u kojoj je zastupljenost radova iz kulturne sfere gotovo potpuno prevladala skroman doprinos iz gospodarskog sektora, tada jo\u0161 zatvorenog prema kreativnom dizajnu. Ukazuje i na \u017eeljenu sna\u017eniju zastupljenost produkt dizajna, koji je bio jedva prisutan na prvoj izlo\u017ebi. Fe\u0111a Vuki\u0107 pak u uvodniku za izlo\u017ebu 03 razvija pitanje (ne)mogu\u0107nosti definiranja pojma \u201chrvatski dizajn\u201d, u odnosu na identitet nekih drugih nacionalnih pregleda. Svoj doprinos sagledavanju lokalne situacije gradi u tranzicijskom kontekstu, odnosno kroz uvid u za\u010detke razvoja struke u socijalisti\u010dkom okviru i njegovu transformaciju u novom dru\u0161tveno-politi\u010dkom okru\u017eenju. Tuma\u010di nagla\u0161enu zastupljenost vizualnih komunikacija naspram produkt dizajna ne samo kao posljedicu ekonomskog stanja ve\u0107 i izra\u017eene potrage za identitetom: osobnim, dru\u0161tvenim, politi\u010dkim ili korporativnim.<\/p>\n

Izlo\u017ebe 040506 i 0708, rije\u010dima Ire Payer, pokazuju konkretnije pojavljivanje realizacija produkt dizajna i ve\u0107 \u010dvrstu afirmaciju struke; no premda je taj cilj dosegnut, izostaje razvojna strategija. Zagovara se uspostava dijaloga s gospodarstvenim i dr\u017eavnim ustanovama, kao i samoorganizacija aktera na dizajnerskoj sceni. \u017deljko Serdarevi\u0107 pak pi\u0161u\u0107i o izlo\u017ebi 0708 ukazuje na te\u017enju ka uspostavi objektivnih kriterija selekcije, raspravlja o sustavu kategorizacije i tipu prate\u0107e publikacije te prepoznaje i uspostavu generacijske uklju\u010divosti. Nakon prvih deset godina, za izlo\u017ebu 0910, Dejan Kr\u0161i\u0107 u promi\u0161ljenom pregledu proteklih dosega i podba\u010daja otvara i nu\u017ena terminolo\u0161ka pitanja, a problematici tranzicije se suprostavlja proaktivnim pristupom, pozivom na umre\u017eavanje i vlastito formiranje grupa, projekata i autorskih timova koji stvaraju posao, scenu i produkciju. U uvodniku izlo\u017ebe 1112, Marko Golub kao isprofiliran klju\u010dan adut izlo\u017ebi hrvatskog dizajna isti\u010de njihovu \u010dvrsto postavljenu strukturu, koja je istodobno prilagodljiva vremenu. Uo\u010dava dodatnu afirmaciju profesije kroz medijski jake projekte koji uklju\u010duju dizajn kao svoj distinktivan sloj te nagla\u0161ava kvalitetu i prisutnost produkt dizajna, postignutu izme\u0111u ostalog upravo usmjerenjem na male i efektne takti\u010dke poteze, kakve je dvije godine ranije sugerirao Kr\u0161i\u0107.<\/p>\n

Povodom izlo\u017ebe 1314 Ivana Borovnjak nastavlja raspravu o konstruktivnijoj i radikalnijoj reviziji kategorizacije na koju poziva raspon prijavljenih radova, te detektira da \u017eeljena prepoznatljivost hrvatskog dizajna nije vi\u0161e nedosti\u017ean cilj, ve\u0107 je u odre\u0111enoj mjeri ostvarena kako na doma\u0107oj, tako i na regionalnoj i svjetskoj razini. Marko Golub u pregledu dizajna 1516, uz daljnja nastojanja ka uspostavi jasnije kategorizacije, ukazuje na uvo\u0111enje neophodne i bitne opreme selektiranih radova obja\u0161njenjima koja \u010dine \u010ditkijim dizajnerske odluke i same kontekste radova. Dizajn se nedvosmiseno postavlja kao intelektualna disciplina. Za istu izlo\u017ebu Ivana Borovnjak vrednuje rast hrvatske dizajnerske scene te sada i u selekciji vidljivo postojanje nekoliko sna\u017enih obrazovnih institucija. Prepoznaje afirmaciju struke kao postignut cilj, ali i kao generatora novog problema \u2013 gubitka kohezije i prisne komunikacije unutar strukovne zajednice kakva je postojala u periodu kada se u Hrvatskoj ova profesija tek poc\u030cela formirati.<\/p>\n

Ma\u0161a Milovac u uvodniku izlo\u017ebe 1718, osim isticanja nepostojanja razvojne strategije dizajna i odgovaraju\u0107ih planskih dokumenata na razini dr\u017eave, nu\u017enih za odr\u017eivi razvoj i izvan same discipline, ukazuje na \u0161iroke aktivnosti HDD-a, od galerijskih i izdava\u010dkih do edukativnih, koje nadopunjuju javni diskurs i formiraju sustav stru\u010dnog razmi\u0161ljanja. U selektiranim radovima prepoznaje daljnju afirmaciju struke kroz projekte u kojima su dizajneri ravnopravni \u010dlanovi interdisciplinarnih timova. Na nju se nadovezuje Marko Golub koji uo\u010dava dosege odabranih i nagra\u0111enih radova, no ujedno se i vra\u0107a na temu s po\u010detka – o (nedovoljnoj) vezi pregleda sa realnom slikom dizajna u dru\u0161tvu i na tr\u017ei\u0161tu. Premda u me\u0111uvremenu iste one nagra\u0111ivane autore koji su svojedobno radili isklju\u010divo za naru\u010ditelje s nezavisne ili kulturne scene susre\u0107emo unutar daleko vi\u0161e \u201csrednjostruja\u0161kih\u201d zadataka, \u0161to pokazuje koliko se dobar dizajn ra\u0161irio i potvrdio na\u0161im okru\u017eenjem, i dalje se pitamo u kojoj mjeri izlo\u017eba odra\u017eava objektivnu sliku o stanju dizajna u protekle dvije godine. Golub nadalje daje konstruktivan doprinos promi\u0161ljanju ispravne kategorizacije djelovanja unutar dizajna, za koju vjerujem da je tema koja nas kao zajednicu \u010deka u budu\u0107nosti te na koju se nu\u017eno nadovezuje i odre\u0111ivanje jasnije strukovne terminologije, pomirene s odmakom od razdoblja tr\u017ei\u0161nih i tehnolo\u0161kih tranzicija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako izlo\u017eba hrvatskog dizajna<\/strong><\/p>\n

Redoviti pregledi nacionalnog dizajna, u formatu velike skupne izlo\u017ebe, izuzetna su pozornica za stvaranje onog zajedni\u010dkog u struci koja je ve\u0107im dijelom zasnovana na individualnom djelovanju ili na radu manjih grupa kreativaca. Takav pregled osigurava uvid u trenutne dosege, trendove, nedostatke i uspjehe aktera na sceni kako prema javnosti, tako i unutar struke, \u0161to je za dizajnere jednako konstruktivno kompetitivno koliko i educiraju\u0107e.<\/p>\n

U zanimljivom tekstu \u2018Izlo\u017ebe kao aparatura\u2060\u2019 Julian Myers-Szupinska pi\u0161e: \u201cIzlo\u017ebe su okupljenim sudionicima omogu\u0107ile da se osje\u0107aju kao pripadnici polja zajedni\u010dkog interesa, ili kao razred, istovremeno ih razdvajaju\u0107i u pozicije individualnih natjecatelja.\u201d 1<\/sup> Vjerujem da postoji nu\u017enost stvaranja slike scene i njenih uskla\u0111enih nastojanja za razvoj i pojedinaca i dizajna kao discipline. U tom smislu, izlo\u017eba je dokumentacijski i prezentacijski alat, ali svakako i razvojni. Takva izlo\u017eba ne bi trebala omogu\u0107iti dizajnerima bijeg iz stvarnog svijeta u galeriju, ve\u0107 izgraditi okvir u kojega se unose i rad i njegov \u2018stvaran svijet\u2019, i postaju \u010ditki i usporedivi.<\/p>\n

Jer, \u0161to zna\u010di dizajn izvu\u010den iz njegovog funkcionalnog konteksta? Znamo da je, primjerice, na pregledima likovne umjetnosti te\u0161ko odrediti kako se ispravno postavlja izvorno \u2018site speciffic\u2019 rad, dok za radove koji su mi\u0161ljeni samostalno dovoljan kontekst predstavljaju ve\u0107 same izlo\u017ebe. Ili pak na primjerima arhitektonskih pregleda, prikaz rada mi\u0161ljenog i crtanog za okolnosti koje su \u010desto neprenosive u kontekst (grupne) izlo\u017ebe redovito je nepotpun. Na sli\u010dan na\u010din gledano, dizajn se radi za neku stvarnu namjenu, stvarne ljude, stvarno vrijeme, i valjalo bi izbje\u0107i da se na izlo\u017ebama promatra kroz prizmu funkcionalne skulpture, u slu\u010daju produkta, ili pak funkcionalne slike u slu\u010daju grafike, itd.<\/p>\n

Mogu\u0107a nadogradnja izlaga\u010dke strategije nacionalnog pregleda dizajna mogla bi se usmjeriti ka kompleksnijem uklju\u010divanju okolnosti pojedinih radova kao nu\u017enog okvira za njihovo razumijevanje i vrednovanje.\u00a0 Primjerice, mislim da je nedovoljno prikazivati \u0161iru sliku samo u kategorijama \u2018koncept\u2019 ili \u2018cjeloviti proizvod\u2019 te da je ispravno graditi okvir koji \u010dini dizajnerski rad posljedicom stvarnih okolnosti, a ne ostaviti ga, u o\u010dima prosje\u010dnog posjetitelja, tek intrigantnom likovnom vje\u017ebom. Dizajnu je svakako mjesto i u galerijskom prostoru, ali uklju\u010divo sa svojim razvojnim ili poslovnim okolnostima. Jedino pa\u017eljivo i sveobuhvatno razumijevanje dobivenog dizajnerskog zadatka, ma koliko god slo\u017een bio, sa\u010duvat \u0107e u budu\u0107nosti struku od polaganog nestajanja pod prijetnjom automatizacije zanata, koja povla\u010di za sobom na prvi pogled dopadljivu \u0161ablonizaciju i isprazna rje\u0161enja.<\/p>\n

Takva nu\u017enost konteksta dakako ne dovodi u pitanje samoinicirane radove, ako su oni metodolo\u0161ki iza\u0161li iz logike na\u0161e profesije. Dizajn ima pravo tra\u017eiti naru\u010ditelja za neko razmi\u0161ljanje, ali je neizostavno da ima u sebi upisanu proizvodnju neke nove vrijednosti ili znanja – sama likovnost realizirana dizajnerskim alatima i metodama nije dovoljna. Rick Poynor je, prema mojem vi\u0111enju, u tekstu \u2018Treba nam vi\u0161e galerija koje izla\u017eu [grafi\u010dki] dizajn\u2060\u20192<\/sup> u pravu i u krivu. Dizajnu jest svakako svojstvena \u201crazmjena izme\u0111u disciplina\u201d, pri \u010demu je \u201cfuzija umjetnosti i dizajna\u201d dohvatljiva tek veoma rijetkim autorima. Ujedno, takav dizajn ne \u010dini scenu, \u0161to Dejan Kr\u0161i\u0107 u uvodniku izlo\u017ebe 0910 lijepo obja\u0161njava uo\u010div\u0161i problemati\u010dnu praksu \u2018bijega\u2019 profesionalnih dizajnera \u201cu sigurnost arta, odre\u0111ene vrste instalacija, suvremene umjetnosti, koja se i sama sve c\u030ce\u0161c\u0301e slu\u017ei jezikom i strategijama dizajna\u201d pre\u010desto kao tek alibi za izbjegavanje kreativnog anga\u017emana.<\/p>\n

To nikako ne zna\u010di da bi se redovite izlo\u017ebe hrvatskog dizajna trebale postaviti vi\u0161e elitisti\u010dki u selekciji, ve\u0107 da bi trebale iza sebe ostaviti ne samo sliku dizajna u nekom vremenu, nego i sliku vremena koje dizajn naru\u010duje i usmjerava. Sustavnije dokumentiranje konteksta ili okolnosti rada ne implicira da je dizajn isklju\u010divo odre\u0111en odnosnom s naru\u010diteljem, ve\u0107 upravo suprotno, otvara mogu\u0107nost da se taj odnos prika\u017ee kao tek jedna od osi razvoja nekog dizajnerskog proizvoda ili mi\u0161ljenja. Takav slojevitiji pristup prezentaciji omogu\u0107io bi potpunije \u010ditanje i razumijevanje radova, ali i potpuniju sliku i pri\u010du nekog vremena u okviru dizajna i nekim budu\u0107im studentima i\/ili istra\u017eiva\u010dima.<\/p>\n

U uvodniku francuskog pregleda dizajna iz 1990, \u2018Zaintrigirati, ili paradoks grafi\u010dkog dizajnera\u2060\u2019, Jean-Fran\u00e7ois Lyotard zaklju\u010duje (za izlaganje grafi\u010dkog dizajna, ali rekao bih da je re\u010deno primjenjivo na dizajn op\u0107enito): \u201c[Grafi\u010dki] objekt je u osnovi posredan. Neodvojiv je od doga\u0111aja koji predstavlja, dakle od mjesta, trenutka i javnosti u kojoj se stvar doga\u0111a.\u201d3<\/sup> Ako su po\u010detni pregledi nacionalnog dizajna \u017eeljeli izdvojiti dizajn iz okvira \u2018odraslih\u2019 bliskih struka te definirati njegovo \u2018ime\u2019 i dokazati nu\u017enost postojanja, a drugo desetlje\u0107e dokumentirati \u0161irenje rada dizajnera kroz razli\u010dite zadatke i tr\u017ei\u0161ta, u tre\u0107em desetlje\u0107u dizajn treba vratiti me\u0111u bliske discipline i ponuditi dijalog ostalim akterima na sceni – naru\u010diteljima i drugim projektantima – kao potvr\u0111enu struku koja se razvija kroz interdisciplinarni pristup u izgradnji ideja i proizvoda.<\/p>\n

Maddalena Dalla Mura u \u2018Bilje\u0161kama o dizajnu\u2060\u2019 precizno uo\u010dava da je \u201cizlo\u017eba mo\u0107an komunikacijski ure\u0111aj. U tom se smislu mo\u017ee razviti u priliku za unapre\u0111ivanje prakse i diskursa dizajna u novom smjeru.\u201d4<\/sup> Mi danas (mislimo da) znamo \u0161to je dizajn; znamo njegove naru\u010ditelje, njegove kroni\u010dare i njegovu publiku, no budu\u0107nost\u2026 vjerujem da je moramo u izlo\u017ebu svjesno uklju\u010diti i kroz izlo\u017ebu usmjeravati, a ne samo pratiti.<\/p>\n

1 <\/sup>Exhibitions allowed the group that produced them to imagine themselves as a field of shared concern, or a class, while at the same time separating individual members of that class into the field of competitors<\/em>. Julian Myers-Szupinska, \u201cExhibitions as Apparatus\u201d, u: The Exhibitionist: Journal On Exhibition Making: The First Six Years, <\/em>(ur. J. Hoffmann J. Myers-Szupinska, L. Glass), New York, 2017: 18.<\/p>\n

2 <\/sup>https:\/\/www.printmag.com\/post\/observer-we-need-more-galleries-that-exhibit-graphic-design<\/a> [pristupljeno: 19.10.2020.]<\/p>\n

3 <\/sup>L’objet graphique est de circonstance, essentiellement. Ins<\/em>\u00e9<\/em>parable de I\u2019<\/em>\u00e9<\/em>v<\/em>\u00e8<\/em>n<\/em>e<\/em>ment qu\u2019il promeut, donc du lieu, du moment, du public ou la chose arrive<\/em>. Jean-Fran\u00e7ois Lyotard, \u201cIntriguer, ou le paradoxe du graphiste\u201d, u: Vive les graphistes! Petit inventaire du graphisme en France<\/em>, katalog izlo\u017ebe, Pariz, 1990: 9.<\/p>\n

4 <\/sup>The exhibition is a powerful communication device. In order for this engagement to develop into an opportunity for advancing the practice and discourse of design in novel direction.<\/em> http:\/\/www.maddamura.eu\/blog\/language\/en\/graphic-design-exhibiting-curating-4-designing-as-exhibiting\/<\/a> [pristupljeno: 19.10.2020.]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mi danas (mislimo da) znamo \u0161to je dizajn; znamo njegove naru\u010ditelje, njegove kroni\u010dare i njegovu publiku, no budu\u0107nost\u2026 vjerujem da je moramo u izlo\u017ebu svjesno uklju\u010diti i kroz izlo\u017ebu usmjeravati, a ne samo pratiti.<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":6747,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\nZa\u0161to i kako? - 19\/20<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Za\u0161to i kako? - 19\/20\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mi danas (mislimo da) znamo \u0161to je dizajn; znamo njegove naru\u010ditelje, njegove kroni\u010dare i njegovu publiku, no budu\u0107nost\u2026 vjerujem da je moramo u izlo\u017ebu svjesno uklju\u010diti i kroz izlo\u017ebu usmjeravati, a ne samo pratiti.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"19\/20\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-10-26T11:39:33+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-11-24T10:06:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/gamba-2.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1080\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"609\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Marko Golub\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Marko Golub\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/\",\"url\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/\",\"name\":\"Za\u0161to i kako? - 19\/20\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#website\"},\"datePublished\":\"2020-10-26T11:39:33+00:00\",\"dateModified\":\"2020-11-24T10:06:25+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/b6b909357c3fda0f14db3d3de7de0bd6\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Za\u0161to i kako?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#website\",\"url\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/\",\"name\":\"19\/20\",\"description\":\"Izlo\u017eba hrvatskog dizajna\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/b6b909357c3fda0f14db3d3de7de0bd6\",\"name\":\"Marko Golub\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/f75e0ec13f850202d4bf01d67d342bd0?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/f75e0ec13f850202d4bf01d67d342bd0?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Marko Golub\"},\"url\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/author\/marko-golubgmail-com\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Za\u0161to i kako? - 19\/20","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Za\u0161to i kako? - 19\/20","og_description":"Mi danas (mislimo da) znamo \u0161to je dizajn; znamo njegove naru\u010ditelje, njegove kroni\u010dare i njegovu publiku, no budu\u0107nost\u2026 vjerujem da je moramo u izlo\u017ebu svjesno uklju\u010diti i kroz izlo\u017ebu usmjeravati, a ne samo pratiti.","og_url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/","og_site_name":"19\/20","article_published_time":"2020-10-26T11:39:33+00:00","article_modified_time":"2020-11-24T10:06:25+00:00","og_image":[{"width":1080,"height":609,"url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/gamba-2.png","type":"image\/png"}],"author":"Marko Golub","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Marko Golub","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/","url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/","name":"Za\u0161to i kako? - 19\/20","isPartOf":{"@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#website"},"datePublished":"2020-10-26T11:39:33+00:00","dateModified":"2020-11-24T10:06:25+00:00","author":{"@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/b6b909357c3fda0f14db3d3de7de0bd6"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/zasto-i-kako-6713\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Za\u0161to i kako?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#website","url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/","name":"19\/20","description":"Izlo\u017eba hrvatskog dizajna","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/b6b909357c3fda0f14db3d3de7de0bd6","name":"Marko Golub","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/f75e0ec13f850202d4bf01d67d342bd0?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/f75e0ec13f850202d4bf01d67d342bd0?s=96&d=mm&r=g","caption":"Marko Golub"},"url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/author\/marko-golubgmail-com\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6713"}],"collection":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6713"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6713\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7048,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6713\/revisions\/7048"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6747"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}