{"id":5677,"date":"2020-10-08T17:44:25","date_gmt":"2020-10-08T15:44:25","guid":{"rendered":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/?p=5677"},"modified":"2020-11-04T13:11:00","modified_gmt":"2020-11-04T12:11:00","slug":"bezbrizni-pozdravi-iz-apatije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/","title":{"rendered":"Bezbri\u017eni pozdravi iz apatije"},"content":{"rendered":"

Prevaliv\u0161i kroz dvadeset godina put od male strukovne smotre grafi\u010dkog i industrijskog dizajna do goleme izlo\u017ebe \u0161irokog obuhvata kategorija, bijenalni pregled hrvatskog dizajna ulazi s jedanaestim izdanjem u novu mutaciju. Splet epidemiolo\u0161kih okolnosti i \u0161tete koju je u potresu pretrpjela zgrada Muzeja za umjetnost i obrt nametnuo je privremenu promjenu na\u010dina realizacije te je ovogodi\u0161nja izlo\u017eba osmi\u0161ljena po modelu \u201cd\u017eepnih\u201d verzija ranijih izdanja, kad su na gostovanjima izvan Zagreba predstavljani samo nagra\u0111eni projekti.\u00a0Uvid u cjelokupni korpus odabranih radova donosi tiskani katalog, koji zadr\u017eava ustaljene gabarite opreme i visoke standarde prezentacije. No te\u017ei\u0161te izlo\u017ebe 19\/20<\/em> je na mre\u017enom izdanju, koje predstavlja odli\u010dnu novost usprkos lo\u0161im okolnostima koje su povod toj promjeni. Izlo\u017eba se tako otvara publici do koje ranije nije mogla doprijeti, a dizajnerski projekti su predstavljeni detaljnije no \u0161to dozvoljava prostor stranice kataloga.<\/p>\n

Priprema izlo\u017ebe u sjeni pandemije uslovila je da i odabir radova bude realiziran pomo\u0107u mre\u017enih alata. Time se u isti mah dosko\u010dilo boljetici pasivizacije, koja se u procesu selekcije pre\u010desto manifestira kroz prepu\u0161tanje odluke o uvr\u0161tavanju nekog rada \u010dlanu komisije koji se percipira najstru\u010dnijim za odre\u0111eno podru\u010dje. Individualni rad na ocjenjivanju zna\u010dio je da je svaki od selektora morao artikulirati osobni stav o ba\u0161 svakoj od 497 prijava.\u00a0Dogovoreni bodovni prag je na koncu pre\u0161lo njih 294, od \u010dega su 47 radovi studenata. Kategorija Dizajn vizualnih komunikacija<\/em> je kao i ranijih godina najobuhvatniji segment izlo\u017ebe te uklju\u010duje 161 rad. Po obimu je slijede kategorije Prostorne i grafi\u010dke intervencije i sistemi<\/em> s 30, te Dizajn ambala\u017ee<\/em> s 28 projekata. Industrijski \/ produkt dizajn<\/em> predstavljen je s 18, Dizajn u digitalnim medijima \/ dizajn interakcija<\/em> sa 17 radova, a kategorija Cjeloviti proizvod<\/em> s njih 15. Kategorija nezgrapnog naziva Koncept \/ inicijativa \/ kriti\u010dki dizajn<\/em> obuhva\u0107a 14, a kategorija Modni i odjevni dizajn<\/em> 11 ostvarenja.<\/p>\n

Pi\u0161u\u0107i o odabiru radova u kategoriji dizajna vizualnih komunikacija uz neka ranija izdanja izlo\u017ebe, znao sam sa\u017eeti klju\u010dna formalna obilje\u017eja teku\u0107e produkcije u jednoj, dvije re\u010denice. U slu\u010daju izlo\u017ebe 19\/20<\/em> takvo \u0161to nije mogu\u0107e, jer ona zahva\u0107a hrvatski dizajn u njegovoj najeklekti\u010dnijoj fazi dosad. Neki od brojnih pristupa u optjecaju mogu nam se u\u010diniti \u010dak i me\u0111usobno opre\u010dni, ali ih nipo\u0161to ne\u0107emo do\u017eivjeti kao suprotstavljene. Vrijeme potiranja jednog shva\u0107anja dizajna drugim je iza nas.\u00a0Pritom ne samo da su odba\u010dene zastarjele opreke poput modernisti\u010dko \/ postmodernisti\u010dko, nego je \u010dak i razdvajanje po liniji tradicionalno \/ eksperimentalno polako izgubilo smisao. Govore\u0107i o \u201ceksperimentalnom\u201d, naj\u010de\u0161\u0107e govorimo o postupcima koji su desetlje\u0107ima etablirani u dizajnerskoj praksi. Ni rije\u010d \u201ctradicionalno\u201d ne zna\u010di puno. Naizgled konzervativno opremljeno godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e rovinjskog Grand Park Hotela (Bruketa&\u017dini\u0107&Grey) prekomjernim volumenom dokida svaki privid tradicionalisti\u010dke suzdr\u017eanosti. \u010cak i tamo gdje nema eksperimenta, na\u0111e se prostora za eksces.<\/p>\n

Ako je u tuma\u010denju predstavljene gra\u0111e igdje uputno tra\u017eiti polaritete, onda je to u na\u010dinu organizacije rada. Diferenciranjem projekata koji nastaju u okviru kolektivnog modela (agencije i ve\u0107i dizajnerski studiji) i onog individualnog (dizajneri koji rade samostalno ili u razli\u010ditim manjim pogonima) otkriva se najva\u017enija novost posljednjih nekoliko Izlo\u017ebi hrvatskog dizajna<\/em>. Du\u017ee od desetlje\u0107a, jedini kolektiv agencijskog tipa s kontinuiranim i zapa\u017eenim prisustvom bio je Bruketa&\u017dini\u0107&Grey u raznim svojim inkarnacijama. Kroz posljednjih nekoliko izdanja ta je ekskluzivna pozicija dokinuta usponom Se\u00f1ora i Sonde (ali i nominalnog tandema \u0160esni\u0107 & Turkovi\u0107, agencije Imago i drugih), koji su izlo\u017ebu preplavili korporativnim projektima i time je na odre\u0111eni na\u010din transformirali.<\/p>\n

Su\u0161tina zaokreta nije toliko u tome da je selekcija postala propusnija za superbrendove (ovoga puta su to Coca-Cola<\/em>, Franck<\/em>, Jamnica<\/em>, Ledo<\/em>, Nike<\/em>, Pipi<\/em>, Radenska<\/em>, Varteks<\/em> i Vegeta<\/em>), ve\u0107 u tome da umjesto grupe istaknutih pojedinaca, naj\u010de\u0161\u0107e kultur-dizajnera i autora vizualnih identiteta, maticu dizajnerske scene po prvi put \u010dine kolektivi agencijskog tipa. Tu izdignutu poziciju unutar ukupne doma\u0107e produkcije oni u ovom trenutku doista i zaslu\u017euju \u2014 prefinjenost izvedbe kampanje \u00a0Bezbri\u017eni pozdravi s Jadrana<\/em> za Pipi sokove (Imago) ili brending projekata za Ledo<\/em> (Sonda), odnosno Jamnicu<\/em> i Franck<\/em> (Se\u00f1or), smje\u0161ta ova ostvarenja u sam vrh suvremenog hrvatskog dizajna.\u00a0Na putu prema tom vrhu, kolektivi agencijskog tipa usvojili su i poduke doma\u0107eg tipografskog kurikuluma te postali glavni naru\u010ditelji novih pisama (npr. Maistra Sans<\/em> Hrvoja \u017div\u010di\u0107a, ra\u0111ena po narud\u017ebi B&\u017d&G). Me\u0111utim, hvalevrijedna \u010dinjenica da su godi\u0161nja izvje\u0161\u0107a najve\u0107ih hrvatskih tvrtki danas opremljena po razmjerno konzervativnim postulatima kurikuluma izazvala je reakciju na drugoj strani scene. Dizajneri koji posluju po modelu razli\u010ditom od agencijskog po\u010deli su se udaljavati od tog pristupa, rade sve slobodnije.<\/p>\n

Prostor njihovog djelovanja u eri zamaha kolektivnog modela ostao je \u0161irok: kulturni projekti, dru\u0161tvene inicijative, razvoj manjih brendova, identiteti gradova, oprema knjiga, dizajn ambala\u017ee i signalizacije ili specijalizacija u podru\u010dju tipografije\u2026 To nisu tek mrvice. Najdojmljivija ostvarenja u mediju plakata i dalje su djela pojedinaca (Vanja Cuculi\u0107, Dario Devi\u0107, Zoran \u0110uki\u0107, Andro Giunio, Oleg Morovi\u0107, Oleg \u0160uran), a isto vrijedi i za opremu knjiga (Rafaela Dra\u017ei\u0107, Damir Gamulin).\u00a0Iznimno vrijedan dio predstavljene produkcije \u010dine radovi nastali na sjeci\u0161tu individualnog i kolektivnog modela organizacije rada, u malim \u017eenskim dizajnersko-umjetni\u010dkim pogonima koji realiziraju zahtjevne projekte institucionalne i nezavisne kulture (Bili\u0107_M\u00fcller, Nji3, Oaza) ili pak polaze od vlastitih, ne manje zahtjevnih inicijativa. Primarni pogon po potrebi ekspandira mobilizacijom kolegica i kolega sa scene. Neki od najlucidnijih radova na izlo\u017ebi rezultat su takvih projektnih udru\u017eivanja, primjerice identitet za 25. Sa(n)jam knjige u Istri, koji Mauricio Ferlin realizira s dizajnericama iz Oaze.<\/p>\n

Na izlo\u017ebi je predstavljeno i sedam profesionalnih tipografskih ostvarenja, od \u010dega \u0161est u kategoriji vizualnih komunikacija te jedno (Omo Type<\/em>) u kategoriji koncepta. Nike Air Type<\/em> Marka Hrastovca nastavlja respektabilan niz hrvatskih tipografskih projekata za velike me\u0111unarodne naru\u010ditelje, te u okvirima izlo\u017ebe 19\/20<\/em> (uz Devi\u0107ev grafi\u010dki dizajn za programe Collapse On Hold<\/em>) predstavlja rijedak primjer rave<\/em> estetike, koja je kao posljednje od \u201czabranjenog vo\u0107a\u201d pro\u0161lostoljetnih stilova opet uhvatila korijena. Konfigurirano u \u010dak 72 reza, pismo DT<\/em> Mode Nina Boda\u010da je pak opit izlaganja tipografske forme krajnostima, \u0161to je tema koja se zahvaljuju\u0107i popularnosti varijabilnih pisama nametnula kao jedna od sredi\u0161njih u suvremenoj tipografiji.<\/p>\n

Istu okupiranosti krajnostima tipografske forme pokazuju i studentski projekti poput \u00a030 slova za 30 godina Studija dizajna<\/em>, kolektivnog rada ostvarenog procesom koji za prvi korak ima svojevrsnu Yi Jing seansu sa strojem. Studentski tipografski radovi, uvr\u0161teni u skoro istom broju u kojem i profesionalni, zanimljivi su kako u na\u010dinu prezentacije tako i u \u0161irini kulturalnih referenci od kojih polaze. O toj \u0161irini najbolje svjedo\u010di pismo Riah<\/em> Neve Marije Zidi\u0107, komplementirano rafiniranom humanitarnom kampanjom \u010covjek zna\u010di \u010dovjek<\/em>. Zidi\u0107 se upu\u0161ta u zahtjevno istra\u017eivanje arapskog pisma, usredoto\u010duju\u0107i se u izvedbi na diskretne razlike tretmana naoko srodnih elemenata arapskih i latini\u010dnih slovnih oblika.\u00a0Tipografski radovi su najbrojnija i ujedno najvrjednija grupa ostvarenja unutar kategorije studentskog dizajna vizualnih komunikacija. Ona uklju\u010duje i vi\u0161e primjera domi\u0161ljatog, eksperimentalnog dizajna knjiga te nekoliko dobro postavljenih serija kazali\u0161nih plakata, ali uz iznimku knji\u017eice Srednjaci \u2013 pri\u010de s kvarta<\/em> Monike Vodopije, te realizacije uglavnom zaostaju za kvalitetom tipografskih projekata i u ukupnom promi\u0161ljanju donose manje novog od studentskih radova u drugim kategorijama.<\/p>\n

Donedavno izlagan u sklopu vizualnih komunikacija, dizajn ambala\u017ee se prometnuo u jednu od najobimnijih samostalnih kategorija izlo\u017ebe. Tre\u0107inu ovogodi\u0161nje selekcije o\u010dekivano \u010dine ambala\u017ee maslinovog ulja i vina, ali \u0161iroki projektni raspon se\u017ee od toaletnog papira do gramofonskih plo\u010da. Rje\u0161avanje tih zadataka ne zna\u010di vi\u0161e samo bavljenje tradicionalnim izazovima pakiranja i brendiranja, ve\u0107 je dodatno potrebno uva\u017eiti i novi imperativ fotogeni\u010dnosti. Dizajneri bra\u0161na Farina<\/em> (Size) su to formulirali brutalno jednostavno: proizvod mora \u201cdobro izgledati na policama du\u0107ana, ali i na Instagramu\u201d. No ve\u0107 pogled na grupu pakiranja maslinovog ulja pokazuje da je \u201cdobro izgledati\u201d tek pola posla i to ona druga polovica. Za izradu uspje\u0161ne ambala\u017ee potrebno je prvo osmisliti zanimljivu pri\u010du, a za nju mo\u017ee poslu\u017eiti bilo kakav pamtljiv detalj. U slu\u010daju ulja Latini<\/em> (Tumpi\u0107\/Prenc) je to uzorak ko\u0161ulje iz obiteljske \u0161krinje, kod Olivice<\/em> (Se\u00f1or) motiv iz liburnske mitologije, a kod Nai 3.3<\/em> (B&\u017d&G) rijetka meteorolo\u0161ka pojava. Jedino brend Sv. Ivan<\/em> za ishodi\u0161te svoje pri\u010de uzima s\u00e2m koncept ambala\u017ee Katarine Peri\u0107, koja kerami\u010dkoj fla\u0161i u obliku \u017ervnja dodaje podlo\u017eak za serviranje ulja.<\/p>\n

Odabir materijala, tipografije i stila ilustracije diktirani su u navedenim primjerima funkcijom ozna\u010ditelja premium<\/em> kvalitete. Isto vrijedi i za elegantni dizajn proizvoda od propolisa Bee\u2019s Magic<\/em> (Design Bureau Izvorka Juri\u0107), likera Fructus Flores<\/em> (Kazinoti & Komenda) i pakiranja tartufa Pietro & Pietro<\/em> (Octopus Ink). Ambala\u017ea za vina Kota<\/em> (Vanja Cuculi\u0107), Vislander<\/em> (B&\u017d&G) ili Vo\u0161tini\u0107 Klasni\u0107<\/em> (Size) tako\u0111er je ra\u0111ena u klju\u010du premium estetike, koju koncept brendiranja pjenu\u0161ca Untouched by Light<\/em> (B&\u017d&G) dovodi do krajnosti.\u00a0Na suprotnoj strani stoje proizvodi \u010dija se tr\u017ei\u0161na prepoznatljivost gradi na svjesnom odmaku od skupocjenih materijala premium<\/em> estetike. Primjer je sirovi jednobojni brending asortimana suhomesnatih proizvoda od crne svinje Oink<\/em> (Studio 33), oslonjen na ilustracije ra\u0111ene linorezom i tiskane dubokim slojem crne. \u0160tos je ponekad u \u010daroliji transformacije \u2014 kartonski dio ambala\u017ee maslinovog ulja Brachia Kids<\/em> (Design Bureau Izvorka Juri\u0107) rastvara se u bojanku s kompletom olovaka, a pakiranje toaletnog papira Violeta<\/em> (Publicis) jednostavnim dodavanjem vezice postaje korisna vre\u0107a za otpad.<\/p>\n

Radove iz podru\u010dja prostornih i grafi\u010dkih intervencija i sistema smo na Izlo\u017ebi hrvatskog dizajna<\/em> prvi put gledali 2008. godine, kada su se nenadano ukazali kao mikro-fenomen unutar mega-kategorije dizajna vizualnih komunikacija. Na ovogodi\u0161njoj izlo\u017ebi je to zasebna cjelina od \u010dak 30 ostvarenja, u \u010dijoj koncepciji i realizaciji va\u017enu ulogu igraju multimedija, interaktivne strategije i tehnologija virtualne stvarnosti. Promatraju\u0107i ih kao grupu, stje\u010demo uvid u djelovanje \u010ditave jedne scene dizajnera posve\u0107enih osmi\u0161ljavanju izlo\u017ebenih i muzejskih postava, memorijalnih prostora te raznovrsnih \u201cinterpretacijskih punktova\u201d. Dio tih autora sre\u0107emo i u drugim segmentima izlo\u017ebe, no neki od njih (npr. tandemi Bachrach & Kri\u0161tofi\u0107 i Bili\u0107_M\u00fcller) najbolje rezultate ostvaruju upravo na ovom podru\u010dju, a u slu\u010daju kolektiva s najve\u0107im brojem realizacija unutar kategorije (Clinica je zastupljena s tri, Brigada s \u010detiri, a Ra\u0161i\u0107+Vrabec s \u010dak pet) svjedo\u010dimo upravo iznena\u0111uju\u0107oj razini specijalizacije za ovu problematiku. Nije neobi\u010dno na popisu uvr\u0161tenih autora vidjeti i imena arhitekata, jer odabir sadr\u017ei i nekoliko ostvarenja koje bez ustru\u010davanja mo\u017eemo nazvati arhitekturom, primjerice interijere vi\u0161enamjenskog objekta RiHub (Ana Boljar, Ida Kri\u017eaj Leko) i bra\u010dke Galerije malog formata (Nera Neja\u0161mi\u0107 Kozina i Petar Kozina).<\/p>\n

S prirodnim okoli\u0161em srasli sustav informacijskih tabli Botani\u010dkog vrta na Lokrumu (\u0160esni\u0107 & Turkovi\u0107) jedini je primjer signalizacije u u\u017eem smislu rije\u010di. Rje\u0161enja poput Gradskog bazena Pula (Trumpi\u0107\/Prenc) ili postava izlo\u017ebe Drveno doba<\/em> (Bili\u0107_M\u00fcller) pro\u0161iruju temeljni signalizacijski zadatak razigranim plohama \u010diste grafike, dok dizajn za Arheolo\u0161ki kompleks Salone (Lana Grui\u0107) orijentacijske informacije oboga\u0107uje vizurama izvornog stanja. Njih se dobiva stupanjem na ozna\u010dene to\u010dke pred transparentnim povr\u0161inama s iscrtanim konturama sru\u0161enih zgrada u njihovoj punoj visini.\u00a0Najdublji dojam ipak ostavljaju projekti posve\u0107eni najte\u017eim temama \u2014 dostojanstvena Spomen soba poginulim Karlov\u010danima u Domovinskom ratu (Nikolina Jelavi\u0107 Mitrovi\u0107) i evokativni postav izlo\u017ebe Holokaust u Hrvatskoj<\/em> (Damir Gamulin, Antun Sev\u0161ek). U oba slu\u010daja se pokazuje da snaga stvarnog osobnog dokumenta nadja\u010dava svaku stilizaciju.<\/p>\n

U tekstovima objavljenim uz dosada\u0161nja izdanja izlo\u017ebe, spomen kategorije industrijskog i produkt dizajna gotovo uvijek je pratilo skliznu\u0107e u socioekonomske teme. No ovogodi\u0161nja selekcija je opsegom premala i istovremeno tipolo\u0161ki previ\u0161e raznovrsna da bi na temelju predstavljenih realizacija imalo smisla donositi dalekose\u017ene zaklju\u010dke o pitanjima poput sudbine hrvatske industrije u globaliziranoj ekonomiji. Ako je na razini cjeline mogu\u0107e prepoznati neku objedinjuju\u0107u osobinu, onda je to zaokupljenost \u201cmalim\u201d temama: dizajnom ku\u0107ica za ptice i hranilica za ku\u0107ne ljubimce (Filip Gordon Frank), ru\u010dki za staklena vrata (Kristina Lugonja), priru\u010dnih vje\u0161alica (Sandra Maglov) ili ambala\u017ee za brzu hranu (Ines Vlahovi\u0107).<\/p>\n

Izbor uklju\u010duje i \u0161est dojmljivih projekata dizajna drvenog namje\u0161taja ekspresivne forme (Ma\u0161a Vukmanovi\u0107 kreativni studio, studio Ru:t i Nata\u0161a Njegovanovi\u0107), kakvi bi ranijih godina bili izgledni kandidati za nagrade. Odu\u0161evljenje selektora bilo je me\u0111utim rezervirano za manje glamurozne prijave poput kolekcije svjetiljki Igram<\/em> (Grupa Studio), multifunkcionalnog sustava pultova Mobil<\/em> (Franka Baranovi\u0107 i Antonio \u0160unjerga) ili prijenosnog diska Pluto<\/em> (Kristina Lugonja i Filip Havranek). Ako nam petnaest radova u profesionalnoj selekciji industrijskog i produkt dizajna kao cjelina govore malo, tri studentska projekta u istoj kategoriji tek zajedno ne govore ni\u0161ta. I tu nas do\u010dekuju \u201cmale\u201d teme \u2014 kolekcija lizalica nadahnuta hrvatskim bajkama (Paula \u0160anti\u0107), eksperimentalni sustav za ga\u0161enje po\u017eara (Erika Filipan) i duhovita \u0161alica s rupom u funkciji suvenira tridesete obljetnice Studija dizajna (Ana Nik\u0161i\u0107). Ambicioznija studentska promi\u0161ljanja proizvoda potrebno je ovoga puta tra\u017eiti u kategoriji koncepta.<\/p>\n

Studentski radovi u kategoriji Koncept \/ inicijativa \/ kriti\u010dki dizajn<\/em> su brojniji od profesionalnih te uklju\u010duju dizajn terapijskih sustava (Nikola Heged, Eleonora Matija\u0161evi\u0107), projekte o\u010duvanja nematerijalne ba\u0161tine (Ana Moja\u0161, Ela Meseld\u017ei\u0107 i Andreja Lovrekovi\u0107) i jednu zabavnu stilsku vje\u017ebu informacijskog dizajna na temu zamr\u0161enosti hrvatskih zakona (Ana Pavi\u010di\u0107). Dio te \u0161arolike grupe koncepata su i jedini primjeri spekulativne prakse obuhva\u0107eni izlo\u017ebom. Najmarkantniji od njih je Equilibrium<\/em> (Ivan Kunja\u0161i\u0107), artefakt koji se nosi na licu i tamo bilje\u017ei biokemijske procese izazvane emocijama. Na bliskom tragu su i elektroni\u010dke tetova\u017ee InkVisible<\/em> (Leopoldina Jovanovski), koje slu\u017ee pra\u0107enju biometrijskih podataka. Na\u017ealost, koncept organski skulpturiranog sustava mobilijara za trudnice To be born<\/em> (Valentina Sunek) moramo tako\u0111er ozna\u010diti pridjevom spekulativni, mada je rezultat pro\u017eivljenog iskustva autorice. Zdravstvena njega trudnica naime stoji zaustavljena na metalnom rekvizitariju 19. stolje\u0107a te svaki poku\u0161aj druga\u010dijeg promi\u0161ljanja djeluje futuristi\u010dki.<\/p>\n

Profesionalni dio kategorije uklju\u010duje tri raznorodne izdava\u010dke inicijative: knjigu Luke Tomca o klimatskim promjenama (Tomislav Turkovi\u0107), digitalnu bojanku (Igor Kuduz) te ambiciozno opremljeni pilot broj magazina Vizkultura<\/em> (Nji3). Tu su i dva dru\u0161tvena projekta: humanitarna akcija ure\u0111ivanja hodnika Gimnazije Vukovar (Brigada) te Centar oblikovanja svakodnevice (Mia Bogovac, Marko Golub, Ma\u0161a Milovac), koji svojim programima povezuje lokalne zajednice i kreativne profesije. Predstavljen je i jedan proizvod koji se ve\u0107 \u0161iroko primjenjuje \u2014 sustav Omoguru<\/em> Petra Rei\u0107a, kojim se slu\u017ei vi\u0161e od 12.000 osoba s disleksijom i drugim te\u0161ko\u0107ama \u010ditanja. Zahvaljuju\u0107i posebno oblikovanoj obitelji pisama Omo Type<\/em> (Marko Hrastovec), Omoguru<\/em> omogu\u0107ava prilagodbu ekranskog prikaza teksta jedinstvenim potrebama korisnika.<\/p>\n

Razlika izme\u0111u profesionalnih i studentskih radova na izlo\u017ebi oduvijek je bila najvidljivija na podru\u010dju dizajna interakcija, \u0161to se tuma\u010dilo prirodno ve\u0107om osjetljivo\u0161\u0107u mladih za medij u razvoju. Razumno je bilo o\u010dekivati da \u0107e ta razlika s vremenom i\u0161\u010deznuti, ali ona se u ovom trenutku \u010dini ve\u0107om no ikad \u2014 studenti i profesionalci kao da se bave potpuno razli\u010ditim aspektima istog podru\u010dja. Devet od dvanaest profesionalnih radova u ovoj kategoriji su web stranice, a samo jedan je aplikacija. Kod studentskih radova je obrnuto: ve\u0107inom su projekti dizajna aplikacija, ali nema ba\u0161 ni jedne web stranice.\u00a0Raspon zadataka koje rje\u0161avaju odabrane web stranice razmjerno je \u0161irok, do\u010dim je broj dizajnerskih pristupa tim zadacima ne\u0161to ograni\u010deniji \u2014 \u017eivimo u vremenu visoko homogenizirane web estetike. Kod stranice Plan Hvar<\/em> (Kazinoti & Komenda) ili sjedi\u0161ta akademije kustoskog kolektiva WHW (Ana Labudovi\u0107) rije\u010d je o pro\u010di\u0161\u0107enom pristupu, kod kojega su preglednost i informativnost va\u017eniji od stvaranja dojma. Vizualno kompleksnija rje\u0161enja, sve vi\u0161e oslonjena na video-animaciju, naj\u010de\u0161\u0107e ciljaju na kreiranje \u201cnarativa\u201d oko neke usluge. U tu grupu spadaju stranice odmarali\u0161ta Maslina (B&\u017d&G), sjedi\u0161te agencije Se\u00f1or, ali i dra\u017eesno ilustrirana platforma Design islands<\/em> (Infinum), mjesto neformalne razmjene profesionalnih iskustava dizajnerske zajednice.<\/p>\n

Kod studentskih projekata dizajna aplikacija nema ni traga \u201cnarativima\u201d, sve imaju izrazito prakti\u010dnu namjenu. Digital ID<\/em> (Pavo Bu\u0161i\u0107) pretvara mobilni telefon u osobnu iskaznicu, Mjesto izvora<\/em> (Tomislav Mravi\u010di\u0107) slu\u017ei kao vodi\u010d kroz ba\u0161tinu podbiokovlja, dok je UniSt<\/em> (Tina Liste\u0161) zami\u0161ljen kao punkt razmjene informacija za studente sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. Add-on<\/em> nazvan ctrl-shift<\/em> (Elizabeta Lon\u010dar) uklapa se u ovu grupu radova elegantnom nenametljivo\u0161\u0107u dizajna i prakti\u010dno\u0161\u0107u namjene podjednako \u2014 dodavanjem pregledniku, ctrl-shift<\/em> omogu\u0107ava detaljan uvid u podatke koje o korisnicima prikupljaju korporacije.\u00a0__<\/p>\n

U neinteraktivnom i djelomi\u010dno interaktivnom segmentu kategorije dizajna digitalnih medija odska\u010du dva projekta agencije Se\u00f1or. Prvi je pou\u010dna web-kampanja Veliki hrvatski naivci<\/em>, razra\u0111ena i kroz niz animiranih TV-spotova. Namijenjena je podizanju svijesti o internetskim prevarama, a polazi od serije duhovitih portreta u maniri hrvatskog naivnog slikarstva. Drugi projekt je time lapse<\/em> TV-spot za Jamnicu Botanicu<\/em>, proizvod koji je po zahvatu kategorija rekorder izlo\u017ebe 19\/20<\/em> (ovaj asortiman aromatizirane vode zastupljen je jo\u0161 i u kategoriji ambala\u017ee te u kategoriji cjelovitog proizvoda). \u017dele\u0107i naglasiti premium<\/em> aspekt brenda, autorski tim pose\u017ee za senzualnim vizualnim jezikom ogla\u0161avanja parfema i mode.<\/p>\n

Otkako je 2008. godine uvedena, kategoriju modnog i odjevnog dizajna prate pritu\u017ebe da je selekcija previ\u0161e usmjerena na modni koncept nau\u0161trb konfekcije, za\u0161titne odje\u0107e i drugih prakti\u010dnih zadataka. To se nipo\u0161to ne mo\u017ee prigovoriti ovogodi\u0161njem, osvje\u017eavaju\u0107e nosivom izboru, koji uklju\u010duje tri primjera konfekcije: Varteksovu kolekciju \u017eenske i mu\u0161ke odje\u0107e za prolje\u0107e i ljeto 2020. (dizajnerski tim Varteksa), kolekciju Glitch<\/em> (Imelda Ramovi\u0107) i razigrani brend \u010darapa Mix&Match<\/em> (Hyper Socks), koje se umjesto u standardnom paru prodaju na komad.\u00a0Drugu stranu slo\u017eenice u nazivu kategorije predstavljaju \u010detiri autorice (Nika \u010cui\u0107, Patrizia Dona, Branka Donassy, Nata\u0161a Mihalj\u010di\u0161in), \u010diji su prefinjeni komadi modnog dizajna namijenjeni concept store<\/em> prodaji i drugim ekskluzivnim kanalima tr\u017ei\u0161nog plasmana. Sofisticiranost studentskih radova ne zaostaje mnogo za onima u profesionalnoj selekciji \u2014 pogled na bogatstvo znakova u kolekcijama Polari<\/em> (Dominik Brandinut) i 50\u2019Athleisure<\/em> (Matea Ribi\u010di\u0107) navukao bi osmijeh na lice \u010dak i kostima Rolanda Barthesa.<\/p>\n

Tijekom procesa selekcije, diskusija o smje\u0161tanju nekog rada unutar pravog segmenta izlo\u017ebe bila je naj\u017eivlja kod prijava u kategoriji cjelovitog proizvoda, vra\u0107aju\u0107i nas na dilemu na koju je Marko Golub upozoravao u vrijeme izlo\u017ebe 1718<\/em>. Propituju\u0107i tada smisao i operativnost te kategorije napisao je da ona \u201cstvara vi\u0161e nesporazuma nego reda\u201d, \u0161to je potvrdilo i iskustvo ovogodi\u0161njeg \u017eiriranja. Problem je u pre\u0161irokom odre\u0111enju pojma cjelovitosti, podjednako primjenjivog na izvorne koncepte produkt dizajna (prijenosna solana Salt, posuda za mljevenje Cor), velike projekte brendinga (EU2020HR, Jamnica Botanica<\/em>, King<\/em> sladoled u \u010da\u0161ici) i slo\u017eene interdisciplinarne inicijative (Made in: Crafts \u2014 Design Narratives<\/em>).\u00a0Stvari postaju jo\u0161 kompliciranije kad se tom popisu nesrodnih realizacija pridru\u017ee \u2014 jednako interdisciplinarni i cjeloviti \u2014 multisenzorni izlo\u017ebeni ambijenti (Terra Panonica<\/em>, Med dvemi vodami<\/em>) i dizajn interijera osmi\u0161ljen kao sastavni dio vizualnog identiteta ugostiteljskih i drugih objekata (Ikador Luxury Boutique Hotel & Spa, Submarine burger restaurant). U ovom izdanju taj problem nije akutan, jer su radovi pokazani svaki za sebe na web stranici umjesto jedan do drugoga u izlo\u017ebenom postavu. No u pripremi narednog izdanja izlo\u017ebe bilo bi uputno postaviti ne\u0161to u\u017ee propozicije, kako bi kategorija i dalje imala smisla.<\/p>\n

Pogubni u\u010dinak pandemije na ekonomske sektore iz kojih dolazi najve\u0107i dio naru\u010ditelja hrvatskog dizajna na ovoj se izlo\u017ebi jo\u0161 ne nazire. Hrvatska kakvom je predstavlja izlo\u017eba 19\/20<\/em> jo\u0161 uvijek je zemlja \u201cbezbri\u017enih pozdrava\u201d \u2014 \u0161armantnih kreativnih inicijativa i \u017eivahne institucionalne kulture, sofisticiranih hotela i ugostiteljske ponude za \u0161mekere. Rijetki radovi koji otkrivaju nali\u010dje te slike zaokupljeni su migrantskom krizom ili prevencijom vr\u0161nja\u010dkog i obiteljskog nasilja. Me\u0111u prijavama se jo\u0161 i moglo prona\u0107i poneku reakciju na iskustvo potresa ili promi\u0161ljanje neke estetske dimenzije anti-epidemijskih alata, ali hrvatski \u017eivotni standard je ostao nedotaknuta tema. Diskusija o nacionalnoj strategiji dizajna (reaktualizirana sa svakim novim izdanjem ovog bijenala), motrena iz o\u010di\u0161ta izazovne godine u kojoj se veliki dio na\u0161e zajednice morao osloniti na dr\u017eavnu nov\u010danu potporu, \u010dini se kao totalna tlapnja i u isti mah kao najva\u017enija, upravo goru\u0107a tema.<\/p>\n

U ovom pregledu nema imena niza nagra\u0111ivanih autora, poglavito iz nara\u0161taja koji se afirmirao kroz desetlje\u0107e 2000-ih (Brali\u0107, Dragosavac, \u0110urek, Jonke, Radeljkovi\u0107, \u0160poljar, Vu\u010di\u0107 i drugi) i bio okosnica mnogih dosada\u0161njih izdanja. Razlozi zbog kojih se ovog puta nisu prijavili nisu zapravo va\u017eni, mada se mo\u017ee pretpostaviti da je rije\u010d o privremenom zamoru izlaganjem, averziji prema konceptu online<\/em> izlo\u017ebe ili jednostavno apatiji \u2014 a za nju nam je 2020. godina pru\u017eila podosta povoda. Va\u017enije mi se \u010dini zapaziti da je u istoj toj godini mogu\u0107e sastaviti relevantan presjek hrvatskog dizajna bez njihovog sudjelovanja, te da u tome treba tra\u017eiti znak vitalnosti i upornog \u0161irenja scene._<\/p>\n

Ovogodi\u0161nje prijave upu\u0107uju ne samo na obnavljanje te scene novim imenima ve\u0107 i na otvaranje jedne nove fronte, koja se formira od radova bliskih sferi dizajna iskustva (ili dizajna do\u017eivljaja, hrvatski naziv se nije jo\u0161 sasvim ustalio). Kako postoje\u0107a klasifikacija izlo\u017ebe ne uklju\u010duje primjerenu kategoriju, ovi su projekti uglavnom ostali izvan odabira. Rije\u010d je primjerice o gastronomskim eksperimentima, koji dakako uklju\u010duju i izgled obroka (njegovu \u201cskulpturalnu formu\u201d, kako je to u diskusiji nazvala jedna od selektorica). No njihov primarni novum<\/em> je u osmi\u0161ljavanju nove dimenzije odnosa prema hrani \u2014 u nepodudarnosti onoga \u0161to vidimo i onoga \u0161to ku\u0161amo, u uvo\u0111enju elementa neo\u010dekivanog.<\/p>\n

Kod projekata obuhva\u0107enih izlo\u017ebom, sfera dizajna iskustva najjasnije se pomalja u onima za sektor ugostiteljstva. Uzmimo dva primjera iz produkcije Bruketa&\u017dini\u0107&Grey: natpise koji se ko\u010de du\u017einom pogleda s terase rovinjskog hotela Grand Park (Remember\u2026 the line of the horizon\u2026 the scent of the sea\u2026 the sun over Rovinj\u2026 the tranquility\u2026 Remember\u2026<\/em>) te web sjedi\u0161te odmarali\u0161ta Maslina, koje nudi \u201curanjanje u naraciju\u201d. Ono \u0161to tu naraciju pokre\u0107e je u oba slu\u010daja imperativ proizvodnje sje\u0107anja. Korisniku hotelskih usluga sugerira se potvr\u0111ivanje prisutnosti (mindfulness<\/em>) vo\u0111enjem dnevnika o boravku (Grand Park), odnosno radom na pretvaranju iskustva boravka u pri\u010du koja \u0107e ostati kao \u201czalog budu\u0107im nara\u0161tajima\u201d (Maslina). Nije vi\u0161e dovoljno osmisliti ugo\u0111aj nekog mjesta, te\u017ei se potpunom programiranju do\u017eivljaja koji traje u sje\u0107anju i obnavlja se kroz pri\u010du.<\/p>\n

U navedenim primjerima svjedo\u010dimo razvoju nove, zasad razmjerno amorfne forme dizajnirane komunikacije, koja nam se doslovno servira i koja nas katkada pasivizira (navode\u0107i nas didaskalijama na u\u017eivanje u krajoliku), a katkada aktivira (nutkaju\u0107i nas da vodimo bilje\u0161ke ili odgonetamo od \u010dega je na\u010dinjen obrok). Ne usudim se prognozirati ho\u0107e li ovo polje dizajnerske aktivnosti tra\u017eiti uspostavljanje nove kategorije u sklopu nekog od budu\u0107ih bijenala, ali onima koji su voljni o tomu naga\u0111ati nudim za kraj ilustrativnu anegdotu.<\/p>\n

\u201cMolimo vas da se ne zadr\u017eavate toliko na ovoj prijavi, to je hrana!\u201d. Na u\u017eas predstavnika organizatora izlo\u017ebe, najvi\u0161e selektorskih komentara izazvale su Le Kola\u010d<\/em> slastice, prijava koja je na koncu (zahvaljuju\u0107i solidnom grafi\u010dkom identitetu, a ne ma\u0161tovitom oblikovanju slastica) konzervativno uklopljena u kategoriju vizualnih komunikacija. Nemogu\u0107e je bilo ne priklju\u010diti se veselju ostalih selektora nakon \u0161to su nam na tren destabilizirane predod\u017ebe o granicama podru\u010dja dizajna s kojima smo pristupili zadatku ocjenjivanja. Taj kratki interval radosne zaokupljenosti neo\u010dekivanim dosta govori o tome \u0161to smo kroz proces selekcije zapravo vidjeli i koliko novog nam donosi 19\/20<\/em> izlo\u017eba hrvatskog dizajna. Ovako odoka: mnogo novog, malo toga nevi\u0111enog.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pogubni u\u010dinak pandemije na ekonomske grane iz kojih dolazi najve\u0107i broj naru\u010ditelja hrvatskog dizajna jo\u0161 se ne nazire. Hrvatska kakvom je predstavlja izlo\u017eba 19\/20 jo\u0161 uvijek je zemlja “bezbri\u017enih pozdrava” \u2014 \u0161armantnih kreativnih inicijativa i \u017eivahne institucionalne kulture, sofisticiranih hotela i ugostiteljske ponude za \u0161mekere. Dizajnerska scena se u ovom izdanju bijenala pokazuje vitalnom unato\u010d izostanku brojnih poznatih imena, koji treba pripisati apatiji koja je obilje\u017eila teku\u0107u godinu.<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":6720,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\nBezbri\u017eni pozdravi iz apatije - 19\/20<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Bezbri\u017eni pozdravi iz apatije - 19\/20\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Pogubni u\u010dinak pandemije na ekonomske grane iz kojih dolazi najve\u0107i broj naru\u010ditelja hrvatskog dizajna jo\u0161 se ne nazire. Hrvatska kakvom je predstavlja izlo\u017eba 19\/20 jo\u0161 uvijek je zemlja "bezbri\u017enih pozdrava" \u2014 \u0161armantnih kreativnih inicijativa i \u017eivahne institucionalne kulture, sofisticiranih hotela i ugostiteljske ponude za \u0161mekere. Dizajnerska scena se u ovom izdanju bijenala pokazuje vitalnom unato\u010d izostanku brojnih poznatih imena, koji treba pripisati apatiji koja je obilje\u017eila teku\u0107u godinu.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"19\/20\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-10-08T15:44:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-11-04T12:11:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/serdarevic-2.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1080\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"608\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Marko Golub\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Marko Golub\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"20 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/\",\"url\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/\",\"name\":\"Bezbri\u017eni pozdravi iz apatije - 19\/20\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#website\"},\"datePublished\":\"2020-10-08T15:44:25+00:00\",\"dateModified\":\"2020-11-04T12:11:00+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/b6b909357c3fda0f14db3d3de7de0bd6\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Bezbri\u017eni pozdravi iz apatije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#website\",\"url\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/\",\"name\":\"19\/20\",\"description\":\"Izlo\u017eba hrvatskog dizajna\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/b6b909357c3fda0f14db3d3de7de0bd6\",\"name\":\"Marko Golub\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/f75e0ec13f850202d4bf01d67d342bd0?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/f75e0ec13f850202d4bf01d67d342bd0?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Marko Golub\"},\"url\":\"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/author\/marko-golubgmail-com\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Bezbri\u017eni pozdravi iz apatije - 19\/20","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Bezbri\u017eni pozdravi iz apatije - 19\/20","og_description":"Pogubni u\u010dinak pandemije na ekonomske grane iz kojih dolazi najve\u0107i broj naru\u010ditelja hrvatskog dizajna jo\u0161 se ne nazire. Hrvatska kakvom je predstavlja izlo\u017eba 19\/20 jo\u0161 uvijek je zemlja \"bezbri\u017enih pozdrava\" \u2014 \u0161armantnih kreativnih inicijativa i \u017eivahne institucionalne kulture, sofisticiranih hotela i ugostiteljske ponude za \u0161mekere. Dizajnerska scena se u ovom izdanju bijenala pokazuje vitalnom unato\u010d izostanku brojnih poznatih imena, koji treba pripisati apatiji koja je obilje\u017eila teku\u0107u godinu.","og_url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/","og_site_name":"19\/20","article_published_time":"2020-10-08T15:44:25+00:00","article_modified_time":"2020-11-04T12:11:00+00:00","og_image":[{"width":1080,"height":608,"url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/serdarevic-2.png","type":"image\/png"}],"author":"Marko Golub","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Marko Golub","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"20 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/","url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/","name":"Bezbri\u017eni pozdravi iz apatije - 19\/20","isPartOf":{"@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#website"},"datePublished":"2020-10-08T15:44:25+00:00","dateModified":"2020-11-04T12:11:00+00:00","author":{"@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/b6b909357c3fda0f14db3d3de7de0bd6"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/bezbrizni-pozdravi-iz-apatije-5677\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Bezbri\u017eni pozdravi iz apatije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#website","url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/","name":"19\/20","description":"Izlo\u017eba hrvatskog dizajna","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/b6b909357c3fda0f14db3d3de7de0bd6","name":"Marko Golub","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/f75e0ec13f850202d4bf01d67d342bd0?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/f75e0ec13f850202d4bf01d67d342bd0?s=96&d=mm&r=g","caption":"Marko Golub"},"url":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/author\/marko-golubgmail-com\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5677"}],"collection":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5677"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5677\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6859,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5677\/revisions\/6859"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5677"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5677"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/izlozba.dizajn.hr\/1920\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5677"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}